Prijeđi na sadržaj

Oktobarski manifest

Izvor: Wikipedija
Oktobarski manifest u Listu Sanktpeterburškog gradonačelništva (18. oktobar 1905)

Oktobarski manifest ili Oktobarski proglas[1] (rus. Октябрьский манифест) bio je značajan zakonodavni akt kojeg je izdao imperator Nikolaj II Aleksandrovič kao odgovor na Rusku revoluciju 1905.

Manifest je obnarodovan 17. oktobra 1905, a sačinjen je po predlogu ministra Sergeja Vitea.

Odredbe

[uredi | uredi kod]

Istorijski značaj Oktobarskog manifesta ogledao se u tome što je imperator sveruski prestao da bude jedini zakonodavac. Zakonodavna vlast je podijeljena između imperatora i Državne dume.

Manifest se u osnovi sastojao iz tri tačke. Prva tačka je predviđala neotuđive građanske slobode na načelima neprikosnovenosti ličnosti i slobode savjesti, govora, okupljanja i udruživanja. Druga tačka je predviđala proširenje biračkog prava za već raspisane izbore za Državnu dumu, kao i da će se regulisanje daljeg izbornog zakonodavstva prepustiti novoustanovljenom zakonodavnom poretku. Treća tačka je predviđala da nijedan zakon neće imati snagu bez odoborenja Državne dume, kao i da će narodni predstavnici imati mogućnost da nadziru izvršnu vlast.

Naredne godine, 23. aprila 1906, temeljno su promijenjeni Osnovni državni zakoni Ruske Imperije[2] na osnovu dotad tri izdata proglasa: o osnivanju Državne dume, o poboljšanju državnog poretka i o preuređenju Državnog savjeta. Tada su Osnovni državni zakoni faktički postali prvi ruski ustav.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Puni naziv mu je Manifest o poboljšanju državnog poretka (rus. Манифест Об усовершенствовании государственного порядка).
  2. Svod osnovnыh gosudarstvennыh zakonov Rossiйskoй Imperii, 23 aprelя 1906 goda

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]