Bošnjačko-hrvatski sukob

Datum	19. jun 1992 – 23. februar 1994
Lokacija	Bosna i Hercegovina, posebno u Centralnoj Bosni i dolini Neretve
Ishod	pat, Washingtonski sporazumi i stvaranje Federacije BiH
Teritorijalne; promjene	prije izbijanja sukoba HVO je kontrolirao više od 20 posto teritorije BiH; po potpisivanju Washingtonskih sporazuma manje od 10 posto.

bošnjačko-hrvatski sukob
	Segment rata u BiH (jugoslavenskih ratova)
Datum	19. jun 1992 – 23. februar 1994
Lokacija	Bosna i Hercegovina, posebno u Centralnoj Bosni i dolini Neretve
Ishod	pat, Washingtonski sporazumi i stvaranje Federacije BiH
Teritorijalne; promjene	prije izbijanja sukoba HVO je kontrolirao više od 20 posto teritorije BiH; po potpisivanju Washingtonskih sporazuma manje od 10 posto.
Sukobljene strane
Herceg-Bosna; Hrvatska	Republika; Bosna i Hercegovina; Hrvatske obrambene snage (1992)
Komandanti i vođe
Franjo Tuđman (predsjednik Hrvatske) Mate Boban; (predsjednik Hrvatske Republike Herceg-Bosne) Milivoj Petković; (načelnik Glavnog stožera HVO) Dario Kordić; (politički vođa Hrvata u centralnoj Bosni) Valentin Ćorić; (zapovjednik vojne policije HVO)	Alija Izetbegović; (predsjednik Republike Bosne i Hercegovine) Sefer Halilović; (načelnik Glavnog štaba ARBiH 1992-1993) Rasim Delić; (načelnik Glavnog štaba ARBiH 1993-1995) Arif Pašalić; (zapovjednik IV korpusa ARBiH) Blaž Kraljević †; (zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga)

Bošnjačko-hrvatski sukob ili muslimansko-hrvatski sukob je naziv za seriju međusobno povezanih oružanih sukoba, odnosno rat koji se od 1992. do 1994. vodio na prostoru Bosne i Hercegovine između vojnih, policijskih i paravojnih, pretežno bošnjačkih formacija odanih vladi Bosne i Hercegovine s jedne, i hrvatskih formacija samoproglašene, pobunjeničke Hrvatske Republike Herceg-Bosne podržane od Hrvatske s druge strane. Predstavljao je dio šire cjeline rata u BiH u kojemu su zaraćene strane bile nominalni saveznici u borbi protiv pobunjeničke Republike Srpske i njihovih saveznika iz SRJ. O uzrocima sukoba postoje različita tumačenja, i ona se uglavnom odnose na temeljno neslaganje vodećih bošnjačkih i hrvatskih političara oko političkog ustrojstva BiH, odnosno granica na etničkom principu stvorenih administrativnih jedinica u očekivanom mirovnom rješenju koje je trebala nametnuti međunarodna zajednica. Sukob je počeo u kasno proljeće 1992. kao serija manjih incidenata između bošnjačkih i hrvatskih paravojnih formacija, da bi konačno eskalirao u otvoreni sukob 1993. godine; osim vojnih operacija, obje strane su vršile brojne ratne zločine i provodile etničko čišćenje. Bošnjačka strana je tokom sukoba imala prednost u ljudstvu, dok su hrvatske snage bile bolje naoružane i opremljene. Početkom 1994. je američka administracija predsjednika Clintona okončala sukob diplomatskom intervencijom, prisilivši hrvatskog predsjednika Tuđmana da odustane od podrške herceg-bosanskim secesionistima; rezultat toga je bio Washingtonski sporazum kojim je stvorena Federacija BiH, a bošnjačke i hrvatske snage ponovno postale saveznici i 1995. uspjeli vojnički poraziti Srbe.

Izvori

↑ Magaš (2001), p. 66
↑ „IT-98-34-T, the Prosecutor versus Naletilic and Martinovic”. ICTY. 17. 7. 2002.. Pristupljeno 25. IX 2007.

Literatura

Magaš, Branka; Žanić, Ivo (2001). The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991-1995. Taylor & Francis. ISBN 0714652040.

[magas-1] Magaš (2001), p. 66

[2] „IT-98-34-T, the Prosecutor versus Naletilic and Martinovic”. ICTY. 17. 7. 2002.. Pristupljeno 25. IX 2007.

[1]

[2]