Krešimir Ćosić

Krešimir Ćosić

centar
Biografski detalji
Rođenje	26. studenog 1948. Zagreb, Hrvatska (tada FNR Jugoslavija)
Smrt	25. svibnja 1995. Baltimore, MD, Sjedinjene Države
Službena visina	6 ft 11 in (211 cm)
Službena težina	212 lb (96 kg)
Informacije o karijeri
Sveučilište	BYU (1970–1973)
NBA draft	1973. / Krug: 5. / Pick: 84. ukupno
Izabrali ga Los Angeles Lakers
Profesionalna karijera	1964. – 1983.
Trenerska karijera	1976. – 1991.
Pregled karijere
Kao igrač:
1964 – 1969	Zadar
1973 – 1976	Zadar
1976 – 1978	AŠK Olimpija
1978 – 1980	Sinudyne Bologna
1980 – 1983	Cibona
Kao trener:
1976 – 1978	AŠK Olimpija (trener-igrač)
1984 – 1985	Jugoplastika
1985 – 1987	SFR Jugoslavija
1987 – 1988	Virtus Bologna
1988 – 1991	A.E.K. Atena
Reprezentativna karijera
1965 – 1981	SFR Jugoslavija
Košarkaška kuća slavnih – igrač
FIBA-ina kuća slavnih – igrač
Sveučilišna košarkaška kuća slavnih Primljen 2006.
Medalje Država: SFR Jugoslavija (igrač) Natjecanje Olimpijske igre 1 2 0 FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci 2 2 0 FIBA EuroBasket 3 3 1 Mediteranske igre 2 0 0 Država: SFR Jugoslavija (trener) Natjecanje FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci 0 0 1 FIBA EuroBasket 0 0 1

Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenoga 1948. - Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.) , jugoslovenski košarkaš i trener. Osvojio je gotovo sve što se može osvojiti u amaterskoj košarci, a ostavio je trag i u univerzitetskoj američkoj košarci. Poznat po eleganciji, vrhunskoj tehnici i taktici igre, plijenio je i svojim prijaznim karakterom i dobrotom, te je mnogima nakon njega služio kao sportski i lični uzor. Uvršten je među 50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi.

Igračka karijera

Europska karijera

Krešimir Ćosić rodio se u Zagrebu ali je odrastao u Zadru gdje i počinje košarkašku karijeru u KK Zadru 1965. godine. Krešimir Ćosić vodi porijeklo s otoka Pašman iz mjesta Dobropoljana.Prvi treneri bili su mu Enzo Sovitti i prof. Leonardo Bajlo. Nastupao je i za Cibonu te igrao u Sloveniji i Italiji. Za europsku reprezentaciju igrao 6 puta, proglašen najboljim igračem europskih prvenstava 1971. i 1975. Državno prvenstvo Jugoslavije osvojio je 6 puta a košarkaški kup 4 puta. S Cibonom je osvojio Kup pobjednika kupova (1982.). S državnom reprezentacijom Jugoslavije, za koju je nastupio 303 puta, osvojio je na europskom prvenstvu prvo (1973., 1975., 1977), drugo (1969., 1971., 1981.) i treće mjesto (1979.), na svjetskom prvenstvu prvo (1970., 1978.) i drugo mjesto (1967., 1974.), a na Olimpijskim Igrama zlatnu (1980. u Moskvi.) i srebrnu medalju (1968. u Mexico Cityju., 1976. u Montrealu). Nakon povratka iz Amerike u Europu sa Zadrom osvaja još dvije titule prvaka Jugoslavije, 1974. i 1975. godine.

Karijera u SAD-u

U periodu od 1969. do 1973. godine igrao je u SAD-u za Univerzitet Brigham Young. Bio je prvi ne-amerikanac kojeg su uzeli na draft u NBA. Godine 1972. Portland Trail Blazers su ga izabrali kao broj 1 u 10. rundi drafta. Zatim je sljedeće godine izabran je od Los Angeles Lakersa u 5. rundi kao 15. izbor drafta. Iako je imao nekoliko ponuda iz profesionalne NBA lige, Ćosić se odlučio za povratak u Europu. Mnogi stručnjaci smatraju da je Ćosić mogao igrati zapaženu ulogu u NBA ligi, i to u vrijeme kada ondje uopšte nije bilo ne-američkih igrača. Bio je prvi Europljanin u sastavu All American (All Stars). Na Univerzitetu Brigham Young je dres sa njegovim imenom i brojem 11 penzionisan 4. 3. 2006. godine, na počasnom mjestu gdje su samo dva košarkaška dresa penzionisana u historiji te škole, Ćosićev dres i dres Danny Aingea, igrača Boston Celticsa iz slavnih osamdesetih.

Trenerska karijera

Trenersku karijeru počinje 1976. godine u slovenačkom klubu Olimpiji iz Ljubljane kao igrač/trener. Nakon završetka igračke karijere bio je uspješan i kao trener državne reprezentacije Jugoslavije. Kao trener reprezentacije Jugoslavije debitovao je na Europskom prvenstvu 1985. godine u Njemačkoj. Jugoslavenska reprezentacija pod njegovim vođstvom osvaja srebro na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine. Uvršten je, 1996. godine, u prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame), i to kao tek treći ne-amerikanac u historiji, čime je američka javnost priznala veličinu i trag koji je ostavio na kontinentu koji je ujedno i kolijevka košarkaške igre.

Život izvan košarke

Spomenik Krešimiru Ćosiću na Mirogoju

Mormonska crkva

Za vrijem studija na Brigham Young Universityju u gradu Provou u američkoj saveznoj državi Utah Krešo Ćosić je postao sljedbenik Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana (poznata kolokvijalno kao Mormonska crkva). Kasnije je po povratku u Hrvatsku kao vjerni sljedbenik, 1975. godine, osnovao je mormonsku zajednicu u Hrvatskoj. Uz pomoć katoličkog svećenika Krešo Ćosić preveo je Mormonovu knjigu s engleskog na hrvatski jezik. Mormonova knjiga je izdana 1979. godine i taj Ćosićev prijevod se još uvijek koristi u Hrvatskoj.

Diplomatska služba

Po stjecanju nezavisnosti Hrvatske (1992.) radio je u diplomatskoj službi kao ministar savjetnik u ambasadi Republike Hrvatske u Washingtonu u SAD-u.

Smrt

Krešimir Ćosić umro je 25. 5. 1995. godine, nakon kratke bolesti od raka limfoma, u Baltimoreu u SAD, prerano, s nepunih 47 godina života. Sahranjen je na zagrebačkom Mirogoju pod arkadama, 2. 6. 1995. godine.

Nagrade, priznanja i spomen

• 1996. uvršten je prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame), i to kao tek treći ne-amerikanac.
• Hrvatski nacionalni košarkaški kup u spomen na Krešu Ćosića od 1998. godine nosi naziv Kup Krešimira Ćosića.
• 2002. posmrtno je za životno djelo dobio Državnu nagradu za šport "Franjo Bučar".
• Deset godina nakon smrti u Zagrebu je imenovan trg po njemu, Trg Krešimira Ćosića, kod doma športova.
• Dokumentarni film Krešo – Čovjek ispred vremena športskog novinara Slavka Cvitkovića emitiran je na desetu godišnjicu Krešine smrti.
• 2006. na Univerzitetu Brigham Young umirovljen je dres s njegovim imenom i brojem 11.
• Nova košarkaška dvorana u Zadru koja se nalazi u športskom kompleksu na Višnjiku od 3. listopada 2008. godine nosi ime Dvorana Krešimira Ćosića.
• U Zadru jedna ulica nosi njegovo ime.

Izvori

Krešimir Ćosić na Wikimedijinoj ostavi