Bristol
Bristol
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 51°27′N 2°35′W / 51.450°N 2.583°W | |
| država |  UK
|
| Regija | Jugozapadna Engleska |
| Ceremonijalna grofovija | City of Bristol |
| Unitarna jedinica | City of Bristol |
| Površina | |
| - Ukupna | 110 km²[1] |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Grad | 428,234[1] |
| Vremenska zona | UTC+0 (UTC+1) |
| Poštanski broj | BS |
| Pozivni broj | 0117, 01275 |
| Karta | |
  Bristol | |
Bristol je grad, ceremonijalna grofovija i unitarna jedinica od 428.234 stanovnika[1] u regiji Jugozapadna Engleska.[1]
Bristol se nalazi udaljen oko 190 km zapadno od Londona, na ušću rijeka Avon i Frome. Nekih 13 km zapadno od grada Avon uvire u estuarij rijeke Severn, koji se ulijeva u Bristolski kanal Atlantskog oceana, oko 13 km sjeverozapadno.[1]
Bristol je historijska luka i trgovačko središte.[1]
.jpg)
Bristol je status grada dobio za srednjeg vijeka - 1155. Luka mu je poboljšana 1247. preusmjeravanjem toka Rijeke Frome prema zapadu i izgradnjom kamenog mosta na mjestu njegovog bivšeg ušća u Avon. Za vrijeme vladavine Edwarda III (1327. - 1377.) Bristol je prosperirao na transportu sirove vune iz Irske i tkanju vunenih tkanina, koje su se zatim transportirale u Španjolsku i Portugal u zamjenu za desertna vina Sherry i Porto.[1]
Tako da je do 16. vijeka Bristol je postao glavna luka, manufakturni i distribucijski centar za međunarodnu i unutarnju trgovinu. Bristol je također odigrao značajnu ulogu u pomorskoj historiji, iz njegove luke je 1497. otplovio John Cabot na svoje putovanje u Sjevernu Ameriku. Bristolski trgovci su 1552. osnovali društvo - Merchant Venturers; njihova palača, je zajedno s brojnim drugim historijskim građevinama, razorena za njemačkog bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Za engleskog građanskog rata Bristol je bio uporište rojalista, pa su ga 1645. zauzele snage Parlamenta.[1]
Bristol je snažno napredovao od kraja 17. i tokom 18. vijeka kao centar za preradu šećera i duhana koji se importirao iz britanskih kolonija po Sjevernoj i Južnoj Americi, kojima se zauzvrat isporučivao tekstil, keramika, staklo i ostale manufakturne robe. Import šećera iz Jamajke šećera i kakaa iz Zapadne Afrike uzrokovao je nicanje čitavog niza manufakturnih šećerana (sugar houses) i onih koji su proizvodile čokolada. Sve to trajalo je do 19. vijeka, kad je rast tekstilne industrije (predionice pamuka) u Lancashiru, zajedno s ograničenjem pomorskog prometa ispod Cliftona i rijeke Avon, doveo do pada prometa bristolske luke na račun Liverpoola.[1]
Preusmjeravanjem voda Avon i Frome 1809. smanjen je utjecaj plime na luku, i osigurana konstantna dubina. Inženjer John Loudon McAdam je oko 1815. značajno poboljšao cestu prema Bristolu, novim graditeljskim metodama i podlogom od tucanog kamena (Makadam), nakon tog je Bristolska cesta postala model za poboljšanja prometnica diljem Velike Britanije.[1]
Bristol je 1838. bio polazna luka parobroda - Great Western, drugog parobroda koji je preplovio Atlantik Isambarda Kingdom Brunela. Dolazak željeznice 1841., nakon kog je usljedilo proširenje luke novim dokovima kod Avonmoutha i Portisheada, oživilo je grad i trgovinu. Izgradnja visećeg mosta preko Avonskog kanjona (Avon Gorge), kog je izveo već spomenuti Brunel 1864., dodatno je potaknuo transport.[1]
Razaranje velikog dijela centra grada za Drugog svjetskog rata dalo je mogućnost za reoblikovanje grada.
U periodu poslijeratne obnove izgrađena je Palača vijeća (Council House) - 1956., i niz drugih modernih građevina, kao i novi trgovački centar u Broadmeadu. Tad je proširena i luka dogradnjom - Royal Portbury Docka, pa je ona danas sposobna za transport naftnih derivata, stočne hrane i drvene građe. Iz bristolske luke se uglavnom izvoze robe proizvedene u Zapadnom Midlandsu; automobili, traktori i strojevi.[1]
Industrija Bristola proizvodi; šećer, kakao i čokoladu, porculan, keramiku flašira vino i izradu finog staklo (Bristol "blue"). Grad je ipak najslavniji po proizvodnji aviona u Filtonu. Izgradnjom mosta preko rijeke Severn na sjevernom rubu grada i završetkom autoputa M4 prema Južnom Walesu uvelike je poboljšan položaj Bristola kao glavnog logističkog centra Jugozapadne Engleske.[1]
Bristol je snažan obrazovni centar, njegove slavne institucije iz 16. vijeka su; gimnazija, katedralna škola i Bolnica kraljice Elizabete, zatim je to Škola Colston iz 1708., pa Koledž Clifton, osnovan u rezidencijalnom predgrađu Clifton 1862. Univerzitet u Bristolu osnovan je 1909., izrastao je iz univerzitetskog koledža osnovanog 1876.[1]
Najupečatljivija bristolska crkvena građevina, koja je preživjela rat je gotička crkva sv Marije Redcliff, iz 14. vijeka. Bristolska katedrala, podignuta je 1142. kao opatijska crkva Sv Augustina iz Canterburyja, poznata je po normanskoj kapitolskoj dvorani i portal.
Ostale značajne građevine koje su preživjele bombardiranja su Sveti Marko ili kapela gradonačelnika (Lord Mayor’s Chapel), dominikanski samostan povezan sa Williamom Pennom i kvekerskim početcima.
Nova soba u Broadmeadu, prva je metodistička kapela na svijetu i sjedište te vjere, osnivača Johna Wesleya, nakon 1739. Značajan je i teatar Royal, izgrađen 1766.[1]
U Sjedinjenim Američkim Državama postoji 26 gradova imenom Bristol, a u Kanadi dva, svi oni dobili su ime po engleskom Bristolu.
Francuska, Bordeaux
Njemačka, Hanover
Portugal, Porto
Gruzija, Tbilisi
Nikaragva, Puerto Morazán
Mozambik, Beira
Kina, Guangzhou
- Bristol City Council (en)