Zagrebački tramvaj
| Zagrebački tramvaj | ||
|---|---|---|
.jpg) | ||
| Opšte informacije | ||
| Država |  Austrougarska Kraljevina Jugoslavija Jugoslavija Hrvatska
| |
| Grad | Zagreb | |
| Infrastruktura | ||
| Dužina trase | 148 [1] km | |
| Širina koloseka | 1000 mm | |
| Depoi | 2 (Dubrava i Trešnjevka) | |
| Operacija | ||
| Linije | 15 dnevnih i 4 noćnih | |
uredi  |
||
Zagrebački tramvaj je jedan od oblika javnog prijevoza u Zagrebu, koje obavlja Zagrebački električni tramvaj jedna od podružnica Zagrebačkog holdinga.
Svakodnevni tramvajski promet odvija se na 116 346 metara pruga, sa 179 tramvaja i 26 prikolica.[1] Ukupna dužina svih pruga na 15 linija dnevnog prometa iznosi 148 km, a na četiri noćne linije 57 km. Po gradu ima 167 skretnica, i 256 tramvajskih stajališta. Prosječno se godišnje tramvajima u Zagrebu preveze oko 204 000 000 putnika.[1]
.jpg)
O potrebi uvođenja konjskog tramvaja, u Zagrebu se počelo razmišljati još 1885., a ideja se približila realizaciji 1887., kad je francuski inženjer Raoul Pierre Alexandre Gautier predložio gradskom poglavarstvu izgradnju konjskog tramvaja od Zagreba do Samobora.[2] Zbog nedostatka sredstava Gautier je promijenio plan i predložio gradnju pruge samo po Zagrebu. Koncesiju za gradnju pruge dobio je 7. marta 1891., ali nije započeo graditi, već je uz pristanak poglavarstva prenio svoja prava i obaveze na Društvo zagrebačkih građana. Ono je 11. maja 1891. počelo graditi jednosmjernu prugu.[2]
Prvi konjski tramvaj pušten je u promet 5. septembra 1891. na pruzi dugoj 8 km, širine 760 mm. Ona je išla od mitnice u Vlaškoj (današnji Kvaternikov trg), preko Vlaške, Draškovićeve, Jurišićeve preko Jelačićeva trga, i nadalje Ilicom do Vodovodne ulice (odnosno do Pivovare) uz jedan odvojak prema tadašnjem Južnom kolodvoru (današnji Zapadni kolodvor) i jedan odvojak koji je išao preko Frankopanske - Savskom cestom do Save.
Već sljedeće godine, izgrađena je pruga od Jelačićeva trga do novog kolodvora(današnji Glavni kolodvor) kog su izgradile Državne željeznice.[2]
Tramvajski vozni park te 1891. se sastojao od 10 zatvorenih i 6 otvorenih (ljetnih) kola, a već do 1910. narastao je na 38. Tramvaje je izgradila firma Weitzer iz Graza, oni su bili 5 m dugi, a široka 1,80 m, visoki 2,50 m. Prosječna brzina tih prvih tramvaja bila je 7,5 km/h. Prva zagrebačka remiza, sa štalom za konje i upravnom zgradom, bila je u Savskoj ulici na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja.[2]
Valiki tehnički preokret dogodio se 18. augusta 1910. kad je puštena u promet prva pruga električnog tramvaja, konjski tramvaj radio je još godinu dana, sve dok sve pruge nisu potpuno elektrificirane.[2] Nakon tog se svake dekade povećavao broj pruga i linija, 1980-ih je pruga prešla preko Save pa je odtad i taj dio grada povezan tramvajima.
