Prijeđi na sadržaj

Sariwŏn

Izvor: Wikipedija
Sariwon
사리원시
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 38°30′N 125°45′E / 38.500°N 125.750°E / 38.500; 125.750
Država Sjeverna Koreja
Provincija Sjeverni Hwanghae
Površina
 - Ukupna 188 km²[1]
Stanovništvo (2008.)
 - Urbano područje 271,434 [2]
 - Područje utjecaja 307,764 [1]
 - Gustoća područja utjecaja 1,637 stan./ km²
Vremenska zona UTC+8 (UTC)
Karta
Sariwon na mapi Sjeverne Koreje
Sariwon
Sariwon
Pozicija Sariwona u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji

Sariwon čita se Sarivon (korejski: 사리원시) je grad od 307,764 stanovnika[1] (271,434 u užem centru[2]) na jugu Demokratske Narodne Republike Koreje.[3]

On je administrativni centar Provincije Sjeverni Hwanghae, i deseti grad u zemlji po veličini.[1]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Sariwon leži na kanalu rijeke Chaeryŏng[3], nedaleko od granice sa Provincijom Južni Hwanghae[4]. Od glavnog grada Pyongyanga udaljen 66 km - južno, a od lučkog Haejua 74 sjeverno. . Grad ima kontinentalnu klimu sa prosječnom temperaturom od -5,1 °C u januaru i 24.3 °C u augustu.[1] Administrativno je podjeljen na 31 dongova (kvartova) i 9 ria (sela), tako da 88.2 % njegovih stanovnika živi u urbanim a 11.8 % u ruralnim dijelovima.[1]

Historija

[uredi | uredi kod]
Zgrada teatra

Na samom početku vladavine Dinastije Joseon (1392. - 1910.) blokiran je planinski prijevoj Jabi, pa se počeo koristiti prijevoj Tongson, bliži Sariwonu, koji je dobio na važnosti.[1] Željeznica je stigla do grada 1905 pa se razvilo rudarstvo na obližnjim planinama, tad su počela nicati i prvi industrijski pogoni prerađujući te rudače. Vremenom je postao transportni čvor pruga za Pyongyang, Kaesŏng i Haeju.[1] Na samom početku Japanske okupacije 1912. provincijski administrativni centar je preseljen iz Pongsana u Sariwon. U to vrijeme podignuta je prva predionica svile. Grad je počeo rasti tako da je pred kraj Japanske okupacije imao je 50 000 stanovnika, zbog tog je 1947. dobio i status grada. Za Korejskog rata 95 % grada bilo je razrušeno.[1]

Veliki doprinos razvoju, bilo je prokapanje kanala od rijeke Chaeryŏng do centra grada - 1954., na taj način postao je i luka za manje brodove, istovremeno su formirana i dva jezera u samom centru, koja danas služe rekreaciju. Tvornica cigareta počela je sa radom 1969. Najveći privredni pogon tvornica umjetnih gnojiva i potaše podignut je između 1986-1990 uz pomoć SSSR-a.[1]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Atrakcije Sariwona su hram Songbul sa petokatnom pagodom podignut 898. rekonstruiran za Dinastije Goryeo u podnožju brda Chonsong. Zatim utvrda Jongban izgrađena za dinastije Dinastije Goryeo (rekonstruirana 1632-1635) sa 12 km bedema.[5]

U samom gradu je 2007. otvorena Ulica narodnih običaja, koja upoznaje posjetioce sa tradicionalnim koreanskim jelima, pićima, nošnjama i životom.[5]

Rekreaciono jezero

Privreda i obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Sariwon je prvenstveno centar bogatog poljoprivrednog kraja, dolina rijeke Chaeryŏn (Jaeryong) odavnina je poznata kao jedna od najvećih korejskih žitnica. Dobro navodnjavana daje velike količine riže.[6]

tvornice u gradu proizvode; traktore[4], alat za poljoprivredu, mašine, tekstil, cigarete i građevinski materijal. Sariwon je i sjedište Univerziteta sa 10 fakulteta, od kojih su najpoznatiji; agronomski, medicinski i geološki.[1] Pored toga ima i institute posvećene agronomiji i stočarstvu.[3]

Pobratimski gradovi

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Profiles of the cities of DPR Korea – Sariwon (engleski). Rainer Dormels. Pristupljeno 11. 9. 2019. 
  2. 2,0 2,1 North Korea (engleski). City population. Pristupljeno 11. 9. 2019. 
  3. 3,0 3,1 3,2 P'yŏngsŏng - North Korea (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 11. 9. 2019. 
  4. 4,0 4,1 Sariwon [사리원시”] (engleski). Mansudae Korea. Pristupljeno 11. 9. 2019. [mrtav link]
  5. 5,0 5,1 Sariwon - the gate to Pyongyang (engleski). Koreakonsult. Pristupljeno 12. 9. 2019. 
  6. Understanding Korea (engleski). Juche 105. Pristupljeno 12. 9. 2019. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]