Prijeđi na sadržaj

Okršaj u Pakracu

Izvor: Wikipedija
Okršaj u Pakracu
Segment Rat u Hrvatskoj
[[Datoteka:
Pakrac na mapi Hrvatske
Pakrac
Pakrac
Pakrac na karti Hrvatske
|300px]]
Datum 1.3. - 3.3. 1991.
Lokacija Pakrac, Hrvatska
Ishod Hrvatska policija oduzela je Pakrac od pobunjenih Srba i vratila ga natrag u ustroj Hrvatske
Sukobljene strane
Hrvatska Hrvatska
Hrvatska MUP Hrvatske
Republika Srpska Krajina Republika Srpska Krajina
JNA
Komandanti i vođe
Stjepan Kupsjak Jovo Vezmar
Žrtve i gubici
180 uhapšenih pobunjenika

Okršaj u Pakracu odnosi se na kratkotrajni oružani okršaj u Pakracu u martu 1991. između pobunjenih Srba i MUP-a Hrvatske. Iako nije bilo poginulih, to je bio prvi oružani incident te ga neki smatraju uvodom u Rat u Hrvatskoj.

Sukob se dogodio nakon što su 1.3. 1991. pobunjeni mjesni Srbi preuzeli kontrolu nad policijskom postajom i razoružali hrvatske policajce u Pakracu. Nakon toga, pojavila se hrvatska specijalna policija i upala u zgradu, čime se Pakrac vratio natrag pod hrvatski ustroj. Potom se pojavila JNA kako bi, prema riječima Borisava Jovića, "spriječila etnički sukob".[1][2] Hrvatski specijalci su se potom povukli. Nakon pregovora Stipe Mesića i pukovnika Vasiljevića, hrvatskoj je policiji dozvoljeno trajno uspostavljanje kontrole nad Pakracom.[3]

Propaganda

[uredi | uredi kod]

Iako se radilo o oružanom sukobu, nije bilo žrtava. Međutim, Većernje novosti su incident proglasile "pokoljom Srba i genocidom".[4] Izvanredni broj novina pisao je o "40 mrtvih srpskih civila u Pakracu" te je ostao zapažen po anomaliji u kojem je na prvoj stranici pisalo da je pakrački paroh Savo Bosanac "zaklan", na drugoj da je "teško ranjen", a na trećoj je njegova izjava.[4] U panici nakon toga Dragutin Zelenović, tadašnji premijer Srbije, obznanjuje kako "ustaše upravo napadaju Stolac", međutim i to se kasnije pokazalo lažnim.[4]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Stephen Engelberg (4.3. 1991.). „Serb-Croat Showdown in One Village Square”. New York Times. Pristupljeno 14.1. 2011. 
  2. Stephen Engelberg (3.3. 1991.). „Belgrade Sends Troops to Croatia Town”. New York Times. Pristupljeno 14.1. 2011. 
  3. Ramet, Sabrina P. (2006). The three Yugoslavias: state-building and legitimation, 1918-2005. Indiana University Press. str. 384. ISBN 9780253346568. 
  4. 4,0 4,1 4,2 Miloš Vasić (23.1. 1999). „Politika faslifikata”. Vreme. Arhivirano iz originala na datum 2012-10-22. Pristupljeno 13.1. 2011. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]