Ivan Cankar

Ivan Cankar
Ivan Cankar
	Ivan Cankar u slici iz 1911.
Biografske informacije
Rođenje	10. 5. 1876. (dob: 148); Vrhnika
Smrt	11. 12. 1918. (dob: 42); Ljubljana
Nacionalnost	Slovenac
Opus
Književni pravac	Moderna, Fin de siècle
Jezik	slovenski
Znamenita djela
	Erotika; Hlapec Jernej in njegova pravica; Na klancu; Hiša Marije Pomočnice; Martin Kačur; Hlapci;
Inspiracija
	Od Prešeren, Heine, Jenko, Gregorčič, Aškerc, Emerson, Krek, Kette, Dostojevski, Nietzsche, Tolstoj;
	Na Finžgar, Pregelj, Bevk, Kranjec, Voranc, Kosmač, Klopčič, Kosovel, Kristan, Kocbek, Smole, Rožanc, Kozak, Štih, Jančar, Jovanović, Partljič, Petan;
Potpis

Ivan Cankar (Vrhnika, 10. maj 1876. – Ljubljana, 11. decembar 1918) je bio slovenski pisac, dramaturg i pjesnik.

Biografija

Rođen je 10. maja 1876. godine na klancu na Vrhniki, u tadašnjoj austougarskoj Sloveniji, kao osmo dijete obrtničke porodice Jožefa Cankara^{[α 1]} i Neže Pivk^{[α 2]}. Njegov otac je prehranjivao svoju porodicu radeći kao krojač. Nakon nekog vremena, nakon gubitka posla zbog nedostatka klijentelije, seli se u Bosnu gdje započinje raditi u svojoj struci.

Godine 1882. godine upisuje se u osnovnu školu na Vrhniškeom hribu. Sa odličnim uspjehom je 1888. završio školu i upisao ljubljansku realku. Živio je kod očevog bratića Šimuna, pa se kasnije odselio kada je našao svoj vlastiti stan.

Poslije mature godine 1896, otišao je u Beč studirati tehniku na Univerzitetu u Beču. Ubrzo se predomislio i prepisao na studij slavistike. Po odlasku iz Beča preselio se u Sarajevo, te se kasnije preselio u Ljubljanu da bi se potpuno se posvetio književnosti i postao prvi slovenski profesionalni pisac.^[1]

U slovenskoj književnosti javio se 1899. godine sa pjesničkom zbirkom Erotika, koja je ozlojedila konzervativne krugove te je ljubljanski biskup Anton Bonaventura Jeglič^{[α 3]} otkupio cijelu zbirku i dao je spaliti.

Ivan Cankar je djelovao u razdoblju moderne i, po mišljenu mnogih, najbolji je slovenski pisac svih vremena. Umro je 11. decembra 1918. u Ljubljani zbog upale pluća tj. komplikacija pandemije španske groznice koja je vladala u to vrijeme.^[2]

Djelo

Jedan je od tvoraca slovenske moderne, u suvremenom političkom životu bio je angažiran kao socijaldemokrat, a njegove političke ideje našle su odraza u svim njegovim djelima. Tematski je obuhvatio sve slojeve slovenskog društva: od seljaka do inteligencije, a stilom varira od neoromantičkog do naturalističkog. Glavne su karakteristike njegovih proza i drama oštra psihološka i sociološka analiza.

Pjesme

Erotika (1899¹, 1902²)

Novele, priče i kratka proza

Vinjete (1899)
Knjiga za lakomislene ljude (sl. Knjiga za lahkomiselne ljudi, 1901)
U zoru (sl. Ob zori, 1903)
Život i smrt Petra Novljana (sl. Življenje in smrt Petra Novljana, 1903)
Gospođa Judit (sl. Gospa Judit, 1904)
Lutalica Marko i kralj Matija (sl. Potepuh Marko in kralj Matjaž, 1905)
Polikarp (1905)
Na mjesečini (sl. V mesečini, 1905)
U samoći (sl. V samoti, 1905)
Smrt i pogreb Jakoba Nesreče (sl. Smrt in pogreb Jakoba Nesreče, 1906)
Sluga Jernej i njegovo pravo (sl. Hlapec Jernej in njegova pravica, 1907)
Aleš iz Razora (1907)
Priče iz Šentflorjanske doline (sl. Zgodbe iz doline šentflorjanske, 1908)
Kurent (1909)
Za križem (Iza križa, 1909)
Sosed Luka (sl. Susjed Luka, 1909)
Volja i moć (sl. Volja in moč, 1911)
Tri priče (sl. Troje povesti, 1911)
Likovi iz snova (sl. Podobe iz sanj, 1920)
Mimo života (sl. Mimo življenja, 1920)
Moj život (sl. Moje življenje, 1920)
Grješnik Lenart (sl. Grešnik Lenart, 1913/14, 1921)

Romani

Stranci (sl. Tujci, 1901)
Na klancu (1903)
Kuća Marije pomoćnice (sl. Hiša Marije Pomočnice, 1904)
Krst u gori (sl. Križ na gori, 1904)
Martin Kačur (1906)
Nina (1906)
Marta (1907)
Novi život (sl. Novo življenje, 1908)
Milan i Milena (sl. Milan in Milena, 1913)

Drame

Romantične duše (1897, 1922)
Jakob Ruda (1900)
Za dobrobit naroda (sl. Za narodov blagor , 1901)
Kralj na Betajnovi (1902)
Sablazan u dolini šentflorijanskoj (sl. Pohujšanje v dolini šentflorjanski, 1907)
Sluge (sl. Hlapci, 1910)
Lijepa Vida (sl. Lepa Vida, 1911)

Eseji

Krpanova kobila (1907)
Bijela hrizantema (1910)

Povezano

Slovenska književnost

Bilješke

↑ Jožef Cankar (1842-1914).
↑ Neža Pivk (1843-1897).
↑ Anton Bonaventura Jeglič (1850-1937), ljubljanski biskup od 1898. do 1930.

Izvori

↑ „Cankar, Ivan”. HE. Pristupljeno 1. 3. 2024.
↑ Plut-Pregelj, Leopoldina; Kranjc, Gregor; Lazarević, Žarko; Rogel, Carole (2018). Historical Dictionary of Slovenia. Rowman & Littlefield Publishers. str. 67.

Bibliografija

Cankar, Ivan (1968), Bela krizantema, Ljubljana: DZS .
Doležal-Jenstrle, Alenka (2003), Mitologizacija ženske v Cankarjevi prozi, Ljubljana: Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani .
Dović, Marijan (2006), Cankar kot utemeljitelj profesionalnega pisatelja – umetnika, Ljubljana: Slavistično društvo Slovenije .
Gradišnik, Janez (2004), „Spomini na Dejanje”, Nova revija (269/270) .
Hribar, Spomenka (2005), „Slovenska khatarsis”, Revija 2000 (174/176): 25–70 .
Kos, Janko (1982), Slovenska književnost, Ljubljana: Cankarjeva založba .
Kos, Janko (1983), Pregled slovenskega slovstva, Ljubljana: DZS .
Košiček, Marijan (2001), Ženska in ljubezen v očeh Ivana Cankarja, Ljubljana: Tangram .
Pirjevec, Dušan (1964), Ivan Cankar in evropska literatura, Ljubljana: Cankarjeva založba .
Puhar, Alenka (1982), Prvotno besedilo življenja, Zagreb: Globus .
Vidmar, Josip (1962), Drobni eseji, Maribor: Obzorja .
Žižek, Slavoj (1987), Jezik, ideologija, Slovenci, Ljubljana: Delavska enotnost .
Zver, Milan (1996), Sto let socialdemokracije na Slovenskem, Ljubljana: Nova obzorja .

[1] Jožef Cankar (1842-1914).

[2] Neža Pivk (1843-1897).

[4] Anton Bonaventura Jeglič (1850-1937), ljubljanski biskup od 1898. do 1930.

[LZMK-3] „Cankar, Ivan”. HE. Pristupljeno 1. 3. 2024.

[5] Plut-Pregelj, Leopoldina; Kranjc, Gregor; Lazarević, Žarko; Rogel, Carole (2018). Historical Dictionary of Slovenia. Rowman & Littlefield Publishers. str. 67.

[α 1]

[α 2]

[1]

[α 3]

[2]