Prijeđi na sadržaj

Feničansko pismo

Izvor: Wikipedija
Historija pisma

srednje brončano doba 19. – 15. v. pne.

meroitičko 3. v. pne.
Geneologija

Feničansko ili feničko pismo, potiče iz trećeg milenija pne. i počiva na sjevernom semitskom pismu. Ovo pismo su upotrebljavali Feničani i najmanje je 3500 godina staro. Mnogi narodi kao npr. Grci (grčko pismo), Aramejci (aramejsko pismo), Židovi (hebrejsko pismo), Arapi (arapsko pismo) i drugi su na temelju feničkog pisma napravili svoja pisma.

Kao i u hebrejskom i arapskom pismu, Feničko pismo nema znakove za samoglasnike. Svaki znak predstavlja jedan suglasnik, a samoglasnici su pravljeni prema smislu.

Feničko pismo je pronađeno na mnogo arheoloških nalazišta oko Sredozemlja, gdje su Feničani imali svoje kolonije, kao u Biblosu (Libanon) i Kartagi (Tunis).

Prvobitno, sva slova su bila urezivana u kamen, većina ih je bila popriječna i uspravna, kao i oznake u runičkom pismu. Feničani su pisali s desna na lijevo, ali ponekad i s lijeva na desno kao i u bustrofedonu, gdje je jedan red teksta napisan s lijeva na desno, drugi s desna na lijevo, onda opet s lijeva na desno itd. Također su neka slova imala i različite pojave, kao npr. slovo tav, koje je moglo biti napisano kao + ali i kao x itd.

Znak Unicode Ime Značenje Transliteracija Odgovarajući znak u
hebrejskom arapskom grčkom latinici ćirilici
Aleph ʼāleph vol ʼ א Α, α A, a А, а
Beth bēth vo b ב Β, β B, b Б, б, В, в
Gimel gīmel kamila g ג Γ, γ C, c, G, g Г, г
Daleth dāleth vrata d ד ﺩ، ذ Δ, δ D, d Д, д
He prozor h ה Ε, ε E, e Е, е, Є, є
Waw wāw kuka w ו (Ϝ, ϝ), Υ, υ F, f, U, u, V, v, W, w, Y, y У, у
Zayin zayin oružje z ז Ζ, ζ Z, z З, з
Heth ḥēth ograda ח ﺡ، خ Η, η H, h И, и, Й, й
Teth ṭēth kolo ט ﻁ، ظ Θ, θ
Yodh yōdh ruka y י ﻱ، ى Ι, ι I, i, J, j І, і, Ї, ї, Ј, ј
Kaph kaph dlan k כ Κ, κ K, k К, к
Lamedh lāmedh palica l ל Λ, λ L, l Л, л
Mem mēm voda m מ Μ, μ M, m М, м
Nun nun riba n נ Ν, ν N, n Н, н
Samekh sāmekh stuba s ס Ξ,ξ, Χ, χ X, x Х, х
Ayin ʼayin oko ʼ ע ﻉ، غ Ο, ο O, o О, о
Pe usta p פ Π, π P, p П, п
Sade ṣādē papirus (biljka) צ ﺹ، ض (Ϡ, ϡ) Ц, ц, Ч, ч
Qoph qōph iglena ušica q ק (Ϙ, ϙ) Q, q
Res rēš glava r ר Ρ, ρ R, r Р, р
Sin šin zub š ש س، ش Σ, (ϲ), σ, ς S, s С, с, Ш, ш
Taw tāw znak t ת ﺕ، ث Τ, τ T, t Т, т

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]