Evropsko vijeće
Ne treba izjednačavati sa Savetom Evrope i Savetom Evropske unije.
Europsko vijeće (engleski The European Council) sastanak je predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije.
Europsko vijeće razvilo se iz povremenih sastanaka na vrhu (summita) predsjednika država i vlada država članica Europske ekonomske zajednice 1960-tih godina. Ovakvi sastanci postali su od 1975. godine redovita praksa dva puta godišnje na inicijativu tadašnje francuskog predsjednika Valéry Giscard d'Estainga (prvi se održao u Dublinu za vrijeme irskog predsjedanja Vijećem EU). Formalno je priznat 1986. godine Jedinstvenim europskim aktom (Single European Act).
Čelnici država ili vlada zemalja Europske unije sastaju se najmanje dva puta u godini (lipanj, prosinac, a po potrebi još najviše dva puta kako bi raspravljali na neformalnim sastancima o pojedinim temama) zajedno s predsjednikom Europske komisije kako bi raspravljali o pitanjima bitnim za Uniju, te dali političke poticaje za daljnje aktivnosti. To političko tijelo ima ključnu ulogu u usuglašavanju interesa i stajališta država članica.
Unutar Vijeća osobito je istaknuta uloga predsjednika Vijeća. Tu funkciju svakih šest mjeseci obnaša predsjednik one države koja predsjedava Europskom unijom.
Vijeće može donositi pravno obvezujuće akte, a tada se smatra da ih je donijelo Vijeće EU u sastavu predsjednika država ili vlada budući da samo Europsko vijeće nije formalo tijelo koje može samo donosit odluke. Ono to rijetko čini.
Kada Ustav Europske unije stupi na snagu, Europsko vijeće će konačno biti pravno priznato kao jedno od tijela u institucionanoj strukturi Europske unije. Također rotirajuće predsjedništvo biti će zamjenjeno funkcijom Predsjednika EU s mandatom od dvije i pol godine.
Europsko vijeće ne treba miješati s Vijećem Europske unije (koje se naziva još i Vijećem ministara EU) koje je zasebno tijelo Europske unije, niti s Vijećem Europe, koje je zasebna međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu, odvojena od EU.
