Bogorodica (titula)
Za ostale upotrebe, v. Bogorodica.Bogorodica (grč. Θεοτόκος [Theotókos] – Teotokos; stsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.
Premda se koristio i ranije, ovaj je naziv službeno prihvaćen kao važeći za čitavu Crkvu na Efeškom saboru (431.), u jeku rasprava oko Kristove naravi i sukoba s nestorijanstvom. Naslov »Bogorodica« izriče uvjerenje da je Marija rodila, ne samo čovjeka Isusa, nego i pravoga Boga, te da je Krist samo jedna osoba s dvije neodvojive naravi. Osobitu ulogu u teološkom definiranju ovog pojma imao je Ćiril Aleksandrijski.
Mariju nazivaju Bogorodicom pripadnici Katoličke i Pravoslavne Crkve, kao i pripadnici Istočnih pravoslavnih crkava.
Prva crkva koja je na Zapadu bila posvećena Mariji Bogorodici bila je Rimska crkva sv. Marije Velike (tal. Santa Maria Maggiore).
Svetkovina svete Marije Bogorodice u Rimokatoličkoj Crkvi slavi se 1. siječnja.
-
-
Theotokos Panachranta, ikonopisana Bogorodica iz Gertrudinoga psalterija. -
Majka Božja, mozaik ikona, Presveta Mudrost u Carigradu -
-
Theotokos Panachranta iz Svenskoga samostana kod Sv. Alipij Kijevski -
-
Blačernitica ikona Presvete Bogorodice. -
Marija sa Djetetom u crkvi Marijina Uznesenja (Vospenje Presvete Bogorodice) (1774) u: Kondopogi
.jpg)
