Abul-Abbas

Slika bijelog bojnog slona iz Španije u 11. vijeku

Abul-Abbas, također Abul Abaz ili Abulabaz, bio je azijski slon poslan kao poklon franačkom caru Karlu Velikom od strane bagdadskog kalifa Harun al-Rashida godine 797. Slonovo ime i događaji iz njegovog života u Karolinškom Carstvu se navode u tekstu Annales regni francorum (Kraljevski franački anali),^[1] a slona također spominje Einhardov tekst Vita Karoli Magni.^[2] U abasidskim zapisima, međutim, nekama nikakvog spomena poslova sa Karlom Velikim, vjerojatno zato što je Rašid franačkog cara smatrao "nižerazrednim" vladarom.^[3]

Abul-Abbas je iz tadašnje abasidske prijestolnice Bagdada doveo franački Jevrej po imenu Isaac,^[4] koji je tamo poslan kao Karlov izaslanik zajedno sa Lanterfridom i Sigimundom. Kao jedini preživjeli član izaslanstva, Isaac se vratio u Franačku zajedno sa slonom. Putovanje Isaac i slon započeli duž egipatske obale u Ifrikiju (današnji Alžir i Tunis), kojim je tada vladao Ibrahim ibn al-Aghlab. Isaac je, možda uz Ibrahimovu pomoć, otplovio iz grada Kairouan preko Sredozemnog mora. Iskrcao se u Genovi u oktobru 801.^[5] On i slon su prezimili u Vercelliju, a na proljeće prešli Alpe i stigli u Karlovu rezidenciju u Aachenu 1. jula 802.^[4] Abul-Abbas je potom izlagan svaki put kada bi se okupio dvor, a konačno je smješten u gradu Augsburg u današnjoj južnoj Bavarskoj.

Godine 810. je Abul-Abbas u četrdesetim godinama života umro od upale pluća, najvjerojatnije nakon kupanja u Rajni.

Kasniji izvori navode da je Abul-Abbas bio albino. Prema legendi je također služio kao bojni slon 804. godine kada je kralj Godfred napao franačko trgovište kraj danske granice i stanovništvo nasilno doveo u Hedeby. Karlo Veliki je tada mobilizirao vojsku i poslao svog slona koji je sudjelovao u toj bitci. Suvremeni izvori, međutim, šute o boji slona i njegovoj eventualnoj vojnoj karijeri.

Izvori

↑ Annales regni francorum 802:117 "venit Isaac cum elefanto et ceteris muniberus, quae a rege Persarum missa sunt, et Aquisgrani omnia imperatori detulit; nomen elefanti erat Abul Abaz". Harun al Rashid se navodi kao kralj Perzijanaca (ibid 801:116 "rex Persarum") ili kralj Saracena (ibid 810:113 "ubi dum aliquot dies moraretur, elefant ille, quem ei Aaron rex Sarracenorum miserat, subita morte periit"
↑ Einhard p.70. Einhard slona navodi kao jednog koga je Harun al Rashid imao u posjedu ("quem tunc solem habetat"), a što se smatra izmišljotinom. Thorpe, Lewis (1969). Two lives of Charlemagne (7 izd.). Penguin Classics,. str. 184. ISBN 0-14-044213-8.
↑ Sherman, Dennis; Salisbury, Joyce. The West in the World, Volume I: To 1715. 1 (3 izd.). New York: McGraw-Hill. str. 220. ISBN 0-07-331669-5. OCLC 177823124.
↑ ^4,0 ^4,1 Kistler, John M.; Lair, Richard (2006). War elephants. Greenwood Publishing Group. str. 187–188. ISBN 0-275-98761-2.
↑ Sypeck, Jeff. (2006). Becoming Charlemagne. HarperCollins Publishers. ISBN 0-06-079706-1

[1] Annales regni francorum 802:117 "venit Isaac cum elefanto et ceteris muniberus, quae a rege Persarum missa sunt, et Aquisgrani omnia imperatori detulit; nomen elefanti erat Abul Abaz". Harun al Rashid se navodi kao kralj Perzijanaca (ibid 801:116 "rex Persarum") ili kralj Saracena (ibid 810:113 "ubi dum aliquot dies moraretur, elefant ille, quem ei Aaron rex Sarracenorum miserat, subita morte periit"

[2] Einhard p.70. Einhard slona navodi kao jednog koga je Harun al Rashid imao u posjedu ("quem tunc solem habetat"), a što se smatra izmišljotinom. Thorpe, Lewis (1969). Two lives of Charlemagne (7 izd.). Penguin Classics,. str. 184. ISBN 0-14-044213-8.

[3] Sherman, Dennis; Salisbury, Joyce. The West in the World, Volume I: To 1715. 1 (3 izd.). New York: McGraw-Hill. str. 220. ISBN 0-07-331669-5. OCLC 177823124.

[war-4] 4,0 ^4,1 Kistler, John M.; Lair, Richard (2006). War elephants. Greenwood Publishing Group. str. 187–188. ISBN 0-275-98761-2.

[5] Sypeck, Jeff. (2006). Becoming Charlemagne. HarperCollins Publishers. ISBN 0-06-079706-1

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]