Stanovništvo Jugoslavije
Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika.[1][2][3] Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, Hrvatska je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika[4]od kojih je Hrvata bilo 3.708.308 ili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg je Hrvata bilo zapravo 3.736.356 ili 78,1 % stanovništva.[5]
Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. Popisi stanovništva provedeni su u Jugoslaviji 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991.
Stanovništvo
- Slovenija - 1.965.986
- Hrvatska - 4.784.265
- BiH - 4.377.033
- Crna Gora - 615.035
- Makedonija - 2.033.964
- Srbija - 9.778.991 (Kosovo 1.956.196, Uža Srbija 5.790.803, Vojvodina 2.031.992)
- Jugoslavija - 23.555.274
- Srbi - 8.546.000 (36,3 %)
- Hrvati - 4.660.000 (19,8 %)
- Muslimani - 2.347.000 (10.0 %)
- Albanci - 2.178.000 (9,2 %)
- Slovenci - 1.761.000 (7,5 %)
- Makedonci - 1.387.000 (5,9 %)
- Ostali - 2.676.000 (11,3 %)
Stanovništvo
- Slovenija - 1.962.606
- Hrvatska - 4.760.344
- BiH - 4.377.033
- Crna Gora - 615.267
- Makedonija - 2.033.964
- Srbija - 9.791.475 (Kosovo 1.954.747, Uža Srbija 5.824.211, Vojvodina 2.012.517)
- Jugoslavija - 23.540.689
- Srbi - 8.527.000 (36,2 %)
- Hrvati - 4.637.000 (19,7 %)
- Muslimani - 2.341.000 (9,9 %)
- Albanci - 2.176.000 (9,2 %)
- Slovenci - 1.753.000 (7,5 %)
- Makedonci - 1.372.000 (5,8 %)
- Crnogorci - 534.000 (2,3 %)
- Mađari - 378.000 (1,6 %)
- Ostali - 1.823.000 (7,8 %)[6][2][7]
| Naziv grada | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. |
| Beograd | 288.938 | 397.711 | 477.982 | 657.362 | 899.095 | 1.087.915 | 1.168.454 |
| Zagreb | 242.063 | 321.483 | 357.629 | 437.905 | 573.709 | 649.586 | 777.826 |
| Skoplje | 68.880 | 102.604 | 139.211 | 197.341 | 321.980 | 408.143 | 448.020 |
| Sarajevo | 78.170 | 111.087 | 127.471 | 173.144 | 243.980 | 319.017 | 416.497 |
| Ljubljana | 59.765 | 104.196 | 124.730 | 149.963 | 194.392 | 224.817 | 267.008 |
| Split | 35.332 | 53.617 | 64.858 | 85.383 | 129.411 | 169.322 | 189.388 |
| Novi Sad | 63.985 | 69.431 | 76.752 | 102.649 | 141.375 | 170.020 | 179.626 |
| Niš | 35.384 | 49.332 | 58.656 | 81.250 | 127.654 | 161.376 | 175.391 |
| Rijeka | 71.966 | 68.780 | 75.328 | 100.989 | 132.222 | 159.433 | 167.964 |
| Priština | 14.328 | 19.631 | 24.081 | 38.593 | 69.514 | 108.083 | 161.158 |
| Kragujevac | 25.587 | 31.412 | 40.612 | 52.792 | 71.049 | 87.764 | 147.305 |
| Banja Luka | 22.165 | 37.128 | 44.354 | 61.121 | 91.112 | 123.937 | 143.079 |
| Podgorica | 11.015 | 14.369 | 19.868 | 35.054 | 61.727 | 96.074 | 117.875 |
| Osijek | 43.354 | 49.810 | 57.427 | 73.125 | 94.672 | 104.775 | 104.761 |
| Maribor | 33.131 | 62.677 | 70.815 | 82.560 | 96.895 | 106.113 | 103.961 |
| Subotica | 100.058 | 63.079 | 66.091 | 75.036 | 88.813 | 100.516 | 100.386 |
| Republike | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. |
| BiH | 2.563.767 (16,2%) | 2.847.459 (16,8%) | 3.277.948 (17,6%) | 3.746.111 (18,3%) | 4.124.256 (18,4%) |
| Crna Gora | 377.189 (2,4%) | 419.873 (2,5%) | 471.894 (2,5%) | 529.604 (2,6%) | 584.310 (2,6%) |
| Hrvatska | 3.779.858 (24%) | 3.936.022 (23,2%) | 4.159.696 (22,4%) | 4.426.221 (21,6%) | 4.601.469 (20,5%) |
| Makedonija | 1.152.986 (7,3%) | 1.304.514 (7,7%) | 1.406.003 (7,6%) | 1.647.308 (8%) | 1.909.136 (8,5%) |
| Slovenija | 1.439.800 (9,1%) | 1.504.427 (8,8%) | 1.591.523 (8,6%) | 1.727.137 (8,4%) | 1.891.864 (8,4%) |
| Srbija | 6.527.966 (41,4%) | 6.979.154 (41,2%) | 7.642.227 (41,2%) | 8.446.591 (41,2%) | 9.313.676 (41,5%) |
| SFRJ | 15.841.566 (100%) | 16.991.449 (100%) | 18.549.291 (100%) | 20.522.972 (100%) | 22.424.711 (100%) |
| Narodnosti | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. |
| Srbi | 6.547.117 (41,5%) | 7.065.923 (41,7%) | 7.806.152 (42,1%) | 8.143.246 (39,7%) | 8.140.452 (36,3%) |
| Hrvati | 3.784.353 (24%) | 3.975.550 (23,5%) | 4.293.809 (23,1%) | 4.526.782 (22,1%) | 4.428.005 (19,7%) |
| Muslimani | 808.921 (5.1%) | 998.698 (5.9%) | 972.940 (5.2%) | 1.729.932 (8.4%) | 1.999.957 (8.9%) |
| Slovenci | 1.415.432 (9%) | 1.487.100 (8.8%) | 1.589.211 (8.6%) | 1.678.032 (8.2%) | 1.753.554 (7.8%) |
| Albanci | 750.431 (4.8%) | 754.245 (4.5%) | 914.733 (4.9%) | 1.309.523 (6.4%) | 1.730.364 (7.7%) |
| Makedonci | 810.126 (5.1%) | 893.247 (5.3%) | 1.045.513 (5.6%) | 1.194.784 (5.8%) | 1.339.729 (6%) |
| SFRJ | 15.772.098 (100%) | 16.936.573 (100%) | 18.549.291 (100%) | 20.522.972 (100%) | 22.424.711 (100%) |
U popisu iz 1921. ukupno je bilo 11.984.911 stanovnika, dok je sastav stanovništva bio podjeljen prvo po jezičnoj pripadnosti, a poslije po nacionalnosti:
- Slovenci: 1.019.997 (8,51%)
- Nijemci: 505.790 (4,22%)
- Mađari: 467.658 (3,9%)
- Albanci: 439.657 (3,67%)
- Rumunji: 231.068 (1,93%)
- Turci: 150.322 (1,26%)
- Česi: 115.532 (0,96%)
- Rusini: 25.615 (0,21%)
- Rusi: 20.568 (0,17%)
- Poljaci: 14.764 (0,12%)
- Talijani: 12.553 (0,11%)
- Ostali: 69.878 (0,58%)
| Prosječan broj članova | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. |
| BiH | 5,15 | 5,04 | 4,64 | 4,41 | 4,00 |
| Crna Gora | 4,51 | 4,56 | 4,43 | 4,34 | 4,09 |
| Hrvatska | 4,94 | 3,81 | 3,56 | 3,43 | 3,23 |
| Makedonija | 5.27 | 5.30 | 5.02 | 4.68 | 4.39 |
| Slovenija | 3.78 | 3.66 | 3.47 | 3.35 | 3.18 |
| Srbija | 4.39 | 4.32 | 3.96 | 3.76 | 3.63 |
| SFRJ | 4.37 | 4.29 | 3.99 | 3.82 | 3.62 |
| Republike | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. |
| BiH | 1.136.116 (44.3%) | 1.264.372 (44.4%) | 1.406.057 (42.9%) | 1.393.148 (37.2%) | 1.320.644 (32.0%) | 1.369.258 (31.4%) |
| Crna Gora | 6.707 (1.8%) | 13.864 (3.3%) | 14.087 (3.0%) | 39.512 (7.5%) | 19.407 (3.3%) | 57.176 (9.3%) |
| Hrvatska | 543.795 (14.5%) | 588.411 (15.0%) | 624.985 (15.0%) | 626.789 (14.2%) | 531.502 (11.5%) | 580.762 (12.2%) |
| Makedonija | 29.721 (2.6%) | 35.112 (2.7%) | 42.728 (3.0%) | 46.465 (2.8%) | 44.182 (2.3%) | 44.159 (2.1) |
| Slovenija | 7.048(0.5%) | 11.225(0.8%) | 13.609(0.9%) | 20.251(1.2%) | 42.182(2.2%) | 47.097(2.4) |
| Srbija | 4.823.730(73.8%) | 5.152.939(73.8%) | 5.704.686(74.6%) | 6.016.811(71.2%) | 6.182.159(66.4%) | 6.428.420(65.8%) |
| Uža Srbija | 3.810.573(92.1%) | 4.088.724(91.7%) | 4.459.953(92.5%) | 4.699.415(89.5%) | 4.865.283(85.4%) | 5.081.766(87.3%) |
| Vojvodina | 841.246(50.6%) | 874.346(51.1%) | 1.017.717(54.9%) | 1.089.132(55.8%) | 1.107.378(54.4%) | 1.151.353(57.3%) |
| Kosovo | 171.911(23.6%) | 189.869(23.5%) | 227.016(23.5%) | 228.264(18.4%) | 209.498(13.2%) | 195.301(10.0%) |
| SFRJ | 6.547.117(41.5%) | 7.065.923(41.7%) | 7.806.152(42.1%) | 8.143.246(39.7%) | 8.140.507(36.3%) | 8.526.872(36.2%) |
| Bivše republike | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| SR Bosna i Hercegovina | 614.123 | 23,9 % | 654.229 | 23,0 % | 711.665 | 21,7 % | 772.491 | 20,6 % | 758.140 | 18,4 % | 755.895 | 17,3 % |
| SR Crna Gora | 6.808 | 1,8 % | 9.814 | 2,3 % | 10.664 | 2,3 % | 9.192 | 1,7 % | 6.904 | 1,2 % | 6.249 | 1 % |
| SR Hrvatska | 2.975.399 | 78,7 % | 3.128.661 | 79,5 % | 3.339.890 | 80,3 % | 3.513.647 | 79,4 % | 3.454.356 | 75,1 % | 3.736.356[11] | 78,1 % |
| SR Makedonija | 2.060 | 0,2 % | 2.710 | 0,2 % | 3.750 | 0,3 % | 3.882 | 0,2 % | 3.307 | 0,2 % | 2.248 (1994.)[12] | 0,1 % |
| SR Slovenija | 16.069 | 1,1 % | 17.978 | 1,2 % | 31.429 | 2,0 % | 42.657 | 2,5 % | 55.625 | 2,9 % | 54.212 | 2,8 % |
| SR Srbija | 169.894 | 2,6 % | 162.158 | 2,3 % | 196.411 | 2,6 % | 184.913 | 2,2 % | 149.368 | 1,6 % | 105.406 | 1,1 % |
| SFRJ | 3.784.353 | 24,0 % | 3.975.550 | 23,5 % | 4.293.809 | 23,1 % | 4.526.782 | 22,1 % | 4.428.005 | 19,7 % | 4.660.366 | 19,8 % |
Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo, a bilo je i složene etničke strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961., kada ih je bilo 42.1 %). Najviše se promijenio udio Albanaca, čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih 1991. bilo više od 2,17 milijuna: u Makedoniji ih je bilo 441.987, Hrvatskoj 12.012, Crnoj Gori 40.415, Sloveniji 3.534, a u BiH 4.922. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353[14] čime ih je u bivšoj Jugoslaviji 1991. bilo 2.177.223. Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše Albanaca, Kosovo, je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila.
Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a na Kosovu za čak 166 %. U zadnjih par godine primijećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda - pa i Albanaca - tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a 2002. samo još 4.891.031 ). Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.
1981. najveći gradovi su bili Beograd (1.087.915 stanovnika), Zagreb (648.586 stanovnika), Skopje (479.017 stanovnika), Sarajevo (408.143 stanovnika), i Ljubljana (224.817 stanovnika).[15]
Od 22,4 milijuna stanovnika, Srpskohrvatski jezik je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72,9 % stanovništva, Slovenski 1.761.393 stanovnika ili 7,9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7,8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6,1 % a ostalih 5,3 % je govorilo drugim jezicima.[8] Nepismenih je 1953. bilo 25,4 %, 1971. 15.1 % da bi 1981. taj udio smanjen na 9,5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su Kosovo sa 17,6 % i Bosna s 14,5 % stanovništva.[16]
Nakon raspada SFRJ i rata, broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi s 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je imala 7.498.001 stanovnika,[17] Hrvatska 4.437.460,[18] Slovenija 1.964.036,[19] Makedonija 2.022.547,[20] Crna Gora 620.145[21] dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.
Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema stranici GeoHive, Federacija Bosne i Hercegovine je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt Brčko 43.516 a Republika Srpska 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 žitelja.[22] Nationsencyclopedia procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u srpnju 2001. imala 3.922.205 stanovnika.[23] CIA World Fact Book je također procijenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika.[24][25] S druge strane, International Atomic Energy Agency citira da su Svjetska banka i Međunarodna Energetska Agencija procijenile da je BiH tada imala oko 4,06 milijuna stanovnika, zasnovano po kompilaciji podataka o potrošnji energije te države.[26]
BBC procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 2,0 do 2,2 milijuna stanovnika.[27] S druge strane, OSCE daje procjenu da je tada Kosovo imalo čak 2,4 milijuna žitelja.[28]
Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3,8 milijuna i 2,0 milijuna stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.345.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4,06 milijuna i 2,4 milijuna - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000.
- ↑ Yugoslavia - A. The People of Yugoslavia. MSN encarta. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. veljače 2009. Pristupljeno 1. svibnja 2009.
- ↑ a b Woodward 1995., str. 32
- ↑ Overture of Chaos in Yugoslavia. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2009. Pristupljeno 8. veljače 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Croatia - Country Report (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. veljače 2006. Pristupljeno 24. srpnja 2007. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Hrvatska - površina i stanovništvo. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2007. Pristupljeno 24. srpnja 2007. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Stanovništvo Jugoslavije 1991 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. siječnja 2012. Pristupljeno 10. svibnja 2006. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Demografski identitet Srba i Hrvata u Jugoslaviji prema popisima stanovništva od 1921. do 1991. godine Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2014. (Wayback Machine) Đorđe Borozan. Preuzeto 1. svibnja 2009.
- ↑ a b "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
- ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1986.; str. 119
- ↑ Spasovski-Kicosev-Živković: The Serbs in the Former SFR of Yugoslavia Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. veljače 2008. (Wayback Machine)Projekt Rastko
- ↑ Stanovništvo Hrvatske 1931-2001
- ↑ HRVATSKA NACIONALNA MANJINA U MAKEDONIJI Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. veljače 2007. (Wayback Machine)Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
- ↑ Hrvati zaostajali, drugi rasli brže Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. srpnja 2003. (Wayback Machine)Vjesnik
- ↑ Branimir Stojković. Rujan 2003. National Report - Serbia (PDF). Vijeće Europe. Pristupljeno 27. prosinca 2010.
- ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124, 125, 126
- ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 118
- ↑ Partner countries, regions: Serbia. Kultur Kontakt Austria
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Državni zavod za statistiku RH
- ↑ MTBSlo - Slovenia info
- ↑ Republic of Macedonia: Basic data. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. veljače 2009. Pristupljeno 29. siječnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Montenegrin Census' from 1909 to 2003
- ↑ Bosnia and Herzegovina statisticsGeoHive
- ↑ BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overviewNationsencyclopedia
- ↑ CIA world fact book; Bosnia and Herzegovina. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2018. Pristupljeno 24. srpnja 2007. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Bosnia profileWorldpress.org
- ↑ Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB) - Bosnia and Herzegovina population Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. veljače 2009. (Wayback Machine)IAEA.org
- ↑ Europe|Muslims in EuropeBBC
- ↑ Population - Kosovo. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. studenoga 2017. Pristupljeno 29. siječnja 2009.
- Woodward, Susan L. 1995. Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War. Brookings Institution Press. Washington. ISBN 9780815795131
- Stanovništvo Slovenije Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. rujna 2007. (Wayback Machine)
- Stanovništvo Srbije 1991.
- Stanovništvo Makedonije 1991.
- Stanovništvo Hrvatske Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2009. (Wayback Machine) Engleski jezik
- Promjena populacije u Crnoj Gori od 1909. do 2003.
- Promjena populacije u BiH od 1948. do 1991. Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2008. (Wayback Machine)