Prijeđi na sadržaj

SARS-CoV-2

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
SARS-CoV-2
SARS-CoV-2
 Članci o sadašnjoj pandemiji koronavirusa: Pandemija koronavirusa u svijetu • Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj • SARS-CoV-2 • COVID-19Moguće su česte izmjene ovih članka kako pandemija ili virus napreduju. Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2
Elektronski mikrograf SARS-CoV-2 viriona
Ilustracija viriona
Sistematika
Red:Nidovirales
Porodica:Coronaviridae
Potporodica:Orthocoronavirinae
Rod:Betacoronavirus
Podrod:Sarbecovirus
Vrsta:SARS
Sinonimi
SARS-CoV-2
2019-nCoV
Novi koronavirus 2019

Teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (engl. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2), skraćeno: SARS-CoV-2 (prethodno: 2019-nCoV ili koronavirus 2019) je zarazni virus koji uzrokuje novu bolest dišnih puteva – COVID-19. Virus je također uzrok pandemije koronavirusa 2019./20., koja je se proširila i na Hrvatsku. SARS-CoV-2 je otkriven u Kini krajem 2019. godine.[1]

Genomsko sekvenciranje je pokazalo da je to pozitivni, jedno-lančani RNK koronavirus i sadrži 29.903 nukleotida.[2] Svaki virion je dug od 50 do 200 nanometara.[3]

Kao što ga je opisao američki Nacionalni institut za zdravstvo, on je nasljednik SARS-CoV-1,[4][5] soja koji je prouzročio izbijanje epidemije SARS-a 2002-2004.

Taksonomski gledano, SARS-CoV-2 je vrsta koronavirusa povezanog s teškim akutnim respiratornim sindromom (SARSr-CoV).

Mnogi rani slučajevi bili su povezani s velikom tržnicom morskih plodova i životinja u Wuhanu. Smatra se da virus ima životinjsko porijeklo. Redanjem genetskih sekvenci ovog virusa i drugih uzoraka virusa pokazala su sličnost sa SARS-CoV (79,5 %) i koronavirusom šišmiša (96 %).[6] Zbog toga se smatra da porijeklo virusa vjerojatno dolazi od netopira,[7][8] iako porijeklo od pangolina nije isključeno. Virus pokazuje malu genetsku raznolikost, što ukazuje na to da se slučaj unošenja SARS-CoV-2 na ljude vjerojatno dogodio krajem 2019. U rujnu 2020., na temelju analize podataka, istraživači su izvijestili o otkriću virusnog genoma kod nultog pacijenta.[9][10]

Epidemiološke studije procjenjuju da svaka infekcija rezultira s 5,7 novih slučajeva kada niti jedan pripadnik zajednice nije imun i ako se ne poduzmu preventivne mjere.[11] Virus se prvenstveno širi između ljudi bliskim kontaktom i putem respiratornih kapljica proizvedenih od kašlja ili kihanja.[12][13] Uglavnom ulazi u ljudske stanice vežući se za enzim za pretvaranje angiotenzina 2 (ACE2).[14][15][16]

Da ne dođe do zabune sa SARS-om, Svjetska zdravstvena organizacija je u svojim javnim istupima, izvorno nazivala SARS-CoV-2 odnosno 2019-nCoV kao "virus koji je izazvao bolest COVID-19".[17] Šira javnost često virus i bolest naziva "koronavirusom", ali znanstvenici i većina novinara obično koriste preciznije izraze.

Terminologija

[uredi | uredi kôd]

Tijekom početka epidemije u Wuhanu, postojala su različita imena za virus; neka imena koja su koristili različiti izvori uključuju "koronavirus" ili "wuhanski koronavirus".[18][19] U siječnju 2020. Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je naziv "novi koronavirus 2019." (2019-nCov) kao privremeni naziv virusa.[20][21] To je bilo u skladu sa smjernicama SZO-a iz 2015. protiv upotrebe zemljopisnih mjesta, životinjskih vrsta ili skupina ljudi u imenima bolesti i virusa.[22][23]

Međunarodni odbor za taksonomiju virusa usvojio je 11. veljače 2020. službeni naziv "teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2" (SARS-CoV-2). Kako bi se izbjegla zabuna s bolešću SARS, SZO ponekad naziva SARS-CoV-2 kao "virus COVID-19" u javnozdravstvenim komunikacijama[24][25] i naziv HCoV-19 uključen je u neke istraživačke članke.[26][27][4]

Šira javnost i virus i bolest koju uzrokuje često naziva "koronavirusom". Američki predsjednik Donald Trump u tvitovima, intervjuima i informiranjima za tisak Bijele kuće u više je navrata virus nazivao "kineskim virusom", što je povuklo neke kritike da je bolest stigmatizirao rasnim ili nacionalističkim prizvukom.[28][29]

Virologija

[uredi | uredi kôd]
Animacija SARS-CoV-2 viriona

Prijenos s čovjeka na čovjeka potvrđen je tijekom pandemije novog koronavirusa.[30] Prenosi se uglavnom putem respiratornih kapljica od kašljanja u rasponu od oko 1,8 m.[31][32] Moguće se zaraziti i indirektno preko kontaminiranih površina.[33] Preliminarna istraživanja pokazuju da virus može ostati održiv na plastici i čeliku do tri dana, ali ne opstaje na kartonu dulje od jednog dana ili na bakru dulje od četiri sata;[34][35] virus se inaktivira sapunom, koji destabilizira njegov lipidni (zaštitni) sloj.[36][37][38]

SARS-CoV-2 se jedino može reproducirati ulaskom u živu stanicu. Kada virus uđe u tijelo, obično odlazi u pluća, slezenu ili utrobu. Pluća su obložena milijardama epitelnih stanica. Virus se povezuje na specifičan način na receptor stanične membrane kako bi unio svoj genetski materijal. Nakon što se SARS-CoV-2 virion pričvrsti na ciljanu stanicu, stanična proteaza TMPRSS2 razreže šiljasti protein virusa, izlažući fuzijski peptid. Tada virion oslobađa RNK u stanicu, prisiljavajući je da stvara kopije virusa koji se diseminiraju kako bi inficirao više stanica.[39] SARS-CoV-2 proizvodi najmanje tri faktora virulencije koji promiču izbacivanje novih viriona iz stanica domaćina i koče imunološki odgovor.[40] Broj zaraženih stanica raste eksponencijalno. Nakon otprilike 10 dana milijuni tjelesnih stanica se zaraze, a pluća vrve milijardama virusa.[41]

SARS-CoV-2 također ima vlastiti imunološki sustav. Kako stanice imunološkog sustava hrle u borbu protiv virusa, SARS zarazi neke od njih i stvara pomutnju. Dvije stanice koje su osobite opasne kad su zaražene su neutrofili i citotoksične T-stanice. Prvo, neutrofili, koji su sjajni u ubijanju stvari, uključujući i nas same. Čim ih stigne na tisuće, počinju crpiti enzime koji uništavaju onoliko prijatelja koliko i neprijatelja. T-stanice obično naređuju zaraženim stanicama da počine kontrolirano samoubojstvo. Zaražene stanice počinju naređivati zdravim stanicama da se i same ubiju.[42][43]

Virus se širi relativno brzo među ljudima, te se procjenjuje da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe.[1]

Također je moguća infekcija tijekom inkubacijskog razdoblja virusa, ali to još nije u potpunosti dokazano,[44] tako da takva vrsta prenošenja nije rasprostranjena, te da su infekcije uglavnom rezultat prenošenja virusa od pacijenata koji imaju stvarne simptome bolesti COVID-19.

Prvi poznate infekcije virusnog soja SARS-CoV-2 su se dogodile u kineskom gradu Wuhanu, međutim izvor zaraze ostaje nepoznat.[45][46]

Mutacije

[uredi | uredi kôd]

SARS-COV-2 ima nekoliko značajnih inačica za koje se vjeruje ili se vjeruje da su od posebne važnosti kao što su 501.V2, Klaster 5 i VOC-202012/01.[47][48][49]

Epidemiologija

[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Pandemija COVID-19

Na temelju male varijabilnosti koja je izložena među poznatim genskim sekvencama SARS-CoV-2, smatra se da su soj otkrili zdravstveni organi u tjednima nakon što su se pojavili među ljudskom populacijom krajem 2019. godine. Pretpostavlja se, da je se prvi poznati slučaj infekcije dogodio 17. studenog 2019. godine.[50] Virus se potom proširio na sve pokrajine Narodne Republike Kine, a onda i ostatak svijeta.[51][52] Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 30. siječnja 2020. međunarodnu hitnu situaciju,[53][54] a 11. ožujka 2020. pandemiju.[55]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Elektronski mikrografi virusa SARS-CoV-2:

  • SARS-CoV-2 (žuta) u nastajanju iz ljudske ćelije
    SARS-CoV-2 (žuta) u nastajanju iz ljudske ćelije
  • SARS-CoV-2 virion s vidljivom koronom
    SARS-CoV-2 virion s vidljivom koronom
  • SARS-CoV-2 virion s vidljivom koronom
    SARS-CoV-2 virion s vidljivom koronom
  • SARS-CoV-2 (žuta) u nastajanju iz ljudske ćelije
    SARS-CoV-2 (žuta) u nastajanju iz ljudske ćelije
  • Struktura SARS-CoV-2
    Struktura SARS-CoV-2
  • Virioni SARS-CoV-2 izolirani iz pacijenta tijekom pandemije.
    Virioni SARS-CoV-2 izolirani iz pacijenta tijekom pandemije.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Pitanja i odgovori o bolesti uzrokovanoj novim koronavirusom, hzjz.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  2. ↑ 中国疾病预防控制中心 (kineski). Chinese Center for Disease Control and Prevention. NR Kina. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2020. Pristupljeno 27. ožujka 2020.
  3. ↑ Nanshan Chen, Min Zhou, Xuan Dong, Jieming Qu, Fengyun Gong, Yang Han. 15. veljače 2020. Epidemiological and clinical characteristics of 99 cases of 2019 novel coronavirus pneumonia in Wuhan, China: a descriptive study. The Lancet (engleski). 395 (10223): 507–513. 10.1016/S0140-6736(20)30211-7. Pristupljeno 27. ožujka 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ↑ a b Neeltje van Doremalen, Trenton Bushmaker, Dylan H. Morris, Myndi G. Holbrook, Amandine Gamble, Brandi N. Williamson. 17. ožujka 2020. Aerosol and Surface Stability of SARS-CoV-2 as Compared with SARS-CoV-1. The New England Journal of Medicine. 10.1056/NEJMc2004973. Pristupljeno 25. prosinca 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ↑ New coronavirus stable for hours on surfaces. National Institutes of Health (NIH) (engleski). 17. ožujka 2020. Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  6. ↑ Zhou, Peng; Yang, Xing-Lou; Wang, Xian-Guang; Hu, Ben; Zhang, Lei; Zhang, Wei; Si, Hao-Rui. 3. veljače 2020. A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin. Nature: 1–4. doi:10.1038/s41586-020-2012-7. PMID 32015507. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2020. Pristupljeno 27. ožujka 2020. Prenosi www.nature.com/
  7. ↑ Benvenuto, Domenico; Giovannetti, Marta; Ciccozzi, Alessandra; Spoto, Silvia; Angeletti, Silvia; Ciccozzi, Massimo. 2020. The 2019 new Coronavirus epidemic: evidence for virus evolution. bioRxiv: 2020.01.24.915157. doi:10.1101/2020.01.24.915157
  8. ↑ Callaway, Ewen; Cyranoski, David. 23. siječnja 2020. Why snakes probably aren't spreading the new China virus. Nature. doi:10.1038/d41586-020-00180-8. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. siječnja 2020. Pristupljeno 27. ožujka 2020.
  9. ↑ Caspermeyer, Joseph. 7. studenoga 2020. COVID-19 Patient Zero: Data Analysis Identifies the "Mother" of All SARS-CoV-2 Genomes. SciTechDaily. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. studenoga 2020. Pristupljeno 7. studenoga 2020.
  10. ↑ Kumar, Sudhir. 29. rujna 2020. An evolutionary portrait of the progenitor SARS-CoV-2 and its dominant offshoots in COVID-19 pandemic. bioRxiv. Pristupljeno 7. studenoga 2020.
  11. ↑ Steven Sanche, Yen Ting Lin, Chonggang Xu, Ethan Romero-Severson, Nick Hengartner, Ruian Ke. Srpanj 2020. High Contagiousness and Rapid Spread of Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus 2. Emerging Infectious Diseases. 26 (7): 1470–1477. 10.3201/eid2607.200282. Pristupljeno 25. prosinca 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  12. ↑ Coronavirus disease (COVID-19). www.who.int (engleski). Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  13. ↑ CDC. 28. listopada 2020. Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) - Transmission. Centers for Disease Control and Prevention (engleski). Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  14. ↑ Peng Zhou, Xing-Lou Yang, Xian-Guang Wang, Ben Hu, Lei Zhang, Wei Zhang. 2020. A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin. Nature. 579 (7798): 270–273. 10.1038/s41586-020-2012-7. Pristupljeno 25. prosinca 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  15. ↑ Michael Letko, Andrea Marzi, Vincent Munster. 24. veljače 2020. Functional assessment of cell entry and receptor usage for SARS-CoV-2 and other lineage B betacoronaviruses. Nature Microbiology: 1–8. 10.1038/s41564-020-0688-y. Pristupljeno 25. prosinca 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  16. ↑ Markus Hoffmann, Hannah Kleine-Weber, Simon Schroeder, Nadine Krüger, Tanja Herrler, Sandra Erichsen. 16. travnja 2020. SARS-CoV-2 Cell Entry Depends on ACE2 and TMPRSS2 and Is Blocked by a Clinically Proven Protease Inhibitor. Cell. 181 (2): 271–280.e8. 10.1016/j.cell.2020.02.052. Pristupljeno 25. prosinca 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  17. ↑ Naming the coronavirus disease (COVID-2019) and the virus that causes it. Svjetska zdravstvena organizacija. Pristupljeno 24. veljače 2020.. From a risk communications perspective, using the name SARS can have unintended consequences in terms of creating unnecessary fear for some populations.... For that reason and others, WHO has begun referring to the virus as “the virus responsible for COVID-19” or “the COVID-19 virus” when communicating with the public. Neither of these designations are [sic] intended as replacements for the official name of the virus as agreed by the ICTV.
  18. ↑ How Does The Novel Coronavirus Compare With MERS, SARS And The Common Cold?. NPR.org (engleski). Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  19. ↑ Dan Fox. 24. siječnja 2020. What you need to know about the novel coronavirus. Nature (engleski). 10.1038/d41586-020-00209-y. Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  20. ↑ World Health Organization. 30. siječnja 2020. Novel Coronavirus (‎‎2019-nCoV)‎‎: situation report, 10 (engleski). Pristupljeno 25. prosinca 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  21. ↑ CDC. 11. veljače 2020. Coronavirus Disease 2019 (COVID-19). Centers for Disease Control and Prevention (engleski). Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  22. ↑ Novel coronavirus named 'Covid-19': WHO. TODAYonline. Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  23. ↑ The coronavirus spreads racism against—and among—ethnic Chinese. The Economist. 17. veljače 2020. 0013-0613. Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  24. ↑ Hui, Mary. Why won’t the WHO call the coronavirus by its name, SARS-CoV-2?. Quartz (engleski). Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  25. ↑ Naming the coronavirus disease (COVID-19) and the virus that causes it. www.who.int (engleski). Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  26. ↑ Gary Wong, Yu-Hai Bi, Qi-Hui Wang, Xin-Wen Chen, Zhi-Gang Zhang, Yong-Gang Yao. Svibanj 2020. Zoonotic origins of human coronavirus 2019 (HCoV-19 / SARS-CoV-2): why is this work important?. Zoological Research. 41 (3): 213–219. 10.24272/j.issn.2095-8137.2020.031. Pristupljeno 25. prosinca 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  27. ↑ Kristian G. Andersen, Andrew Rambaut, W. Ian Lipkin, Edward C. Holmes, Robert F. Garry. 17. ožujka 2020. The proximal origin of SARS-CoV-2. Nature Medicine: 1–3. 10.1038/s41591-020-0820-9. Pristupljeno 25. prosinca 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  28. ↑ Gstalter, Morgan. 19. ožujka 2020. WHO official warns against calling it 'Chinese virus,' says 'there is no blame in this'. TheHill (engleski). Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  29. ↑ News, A. B. C. Trump refers to 'kung flu,' West Point ramp and 'sleepy Joe Biden' as he returns to campaign at Tulsa rally. ABC News (engleski). Pristupljeno 25. prosinca 2020.
  30. ↑ Chan JF, Yuan S, Kok KH, To KK, Chu H, Yang J, Xing F, Liu J, Yip CC, Poon RW, Tsoi HW, Lo SK, Chan KH, Poon VK, Chan WM, Ip JD, Cai JP, Cheng VC, Chen H, Hui CK, Yuen KY. Veljača 2020. A familial cluster of pneumonia associated with the 2019 novel coronavirus indicating person-to-person transmission: a study of a family cluster. Lancet. 395 (10223): 514–523. doi:10.1016/S0140-6736(20)30154-9. PMID 31986261
  31. ↑ Edwards E. 25. siječnja 2020. How does coronavirus spread?. NBC News. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. siječnja 2020. Pristupljeno 13. ožujka 2020.
  32. ↑ How COVID-19 Spreads. U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). 27. siječnja 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. siječnja 2020. Pristupljeno 27. ožujka 2020.
  33. ↑ Getting your workplace ready for COVID-19 (PDF). Svjetska zdravstvena organizacija. 27. veljače 2020. Pristupljeno 3. ožujka 2020.
  34. ↑ Doremalen, Neeltje van; Bushmaker, Trenton; Morris, Dylan H.; Holbrook, Myndi G.; Gamble, Amandine; Williamson, Brandi N.; Tamin, Azaibi; Harcourt, Jennifer L.; Thornburg, Natalie J. 17. ožujka 2020. Aerosol and Surface Stability of SARS-CoV-2 as Compared with SARS-CoV-1 (engleski). doi:10.1056/nejmc2004973. Pristupljeno 27. ožujka 2020.
  35. ↑ Cybermed d o o http://www.cybermed.hr. Novi koronavirus može satima ostati u zraku, a na površinama danima. Pristupljeno 29. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  36. ↑ Ed Yong. 20. ožujka 2020. Why the Coronavirus Has Been So Successful (engleski). Pristupljeno 27. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  37. ↑ Home (engleski). Pristupljeno 27. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  38. ↑ Piše: Jelena Kalinić. Oslobođenje - Koji sapun će vas zaštititi od SARS-CoV-2? (bošnjački). Pristupljeno 29. ožujka 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  39. ↑ Anatomy of a Killer: Understanding SARS-CoV-2 and the drugs that might lessen its power. The Economist. 12. ožujka 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2020. Pristupljeno 14. ožujka 2020.
  40. ↑ Analysis of therapeutic targets for SARS-CoV-2 and discovery of potential drugs by computational methods. Acta Pharmaceutica Sinica B. Veljača 2020
  41. ↑ Jiang Gu, Christine Korteweg. Travanj 2007. Pathology and Pathogenesis of Severe Acute Respiratory Syndrome. The American Journal of Pathology. 170 (4): 1136–1147. 10.2353/ajpath.2007.061088. Pristupljeno 29. ožujka 2020.
  42. ↑ Anthony W. Segal. 2005. How neutrophils kill microbes. Annual Review of Immunology. 23: 197–223. 10.1146/annurev.immunol.23.021704.115653. Pristupljeno 29. ožujka 2020.
  43. ↑ Irani Thevarajan, Thi H. O. Nguyen, Marios Koutsakos, Julian Druce, Leon Caly, Carolien E. van de Sandt. 16. ožujka 2020. Breadth of concomitant immune responses prior to patient recovery: a case report of non-severe COVID-19. Nature Medicine (engleski): 1–3. 10.1038/s41591-020-0819-2. Pristupljeno 29. ožujka 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  44. ↑ Kupferschmidt K. Veljača 2020. Study claiming new coronavirus can be transmitted by people without symptoms was flawed. Science. doi:10.1126/science.abb1524
  45. ↑ Cohen J. Siječanj 2020. Wuhan seafood market may not be source of novel virus spreading globally. Science. doi:10.1126/science.abb0611. ISSN 0036-8075
  46. ↑ Eschner K. 28. siječnja 2020. We're still not sure where the Wuhan coronavirus really came from. Popular Science. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. siječnja 2020. Pristupljeno 30. siječnja 2020.
  47. ↑ South Africa announces a new coronavirus variant. The New York Times. 18. prosinca 2020. Pristupljeno 20. prosinca 2020.
  48. ↑ 6 countries find coronavirus at mink farms; fears mutation could hinder vaccine. The Times of Israel. 8. studenoga 2020. Pristupljeno 9. studenoga 2020.. Italy, the Netherlands, Spain and Sweden are the other nations to have discovered SARS-CoV-2 in minks, WHO said in a statement.
  49. ↑ Chand, Meera; Hopkins, Susan; Dabrera, Gavin; Achison, Christina; Barclay, Wendy; Ferguson, Neil; Volz, Erik; Loman, Nick; Rambaut, Andrew; Barrett, Jeff. 21. prosinca 2020. Investigation of novel SARS-COV-2 variant: Variant of Concern 202012/01 (PDF) (izvješće). Public Health England. Pristupljeno 23. prosinca 2020.
  50. ↑ Ma J. 13. ožujka 2020. Coronavirus: China's first confirmed Covid-19 case traced back to November 17. South China Morning Post. Pristupljeno 26. ožujka 2020.
  51. ↑ Rothe C, Schunk M, Sothmann P, Bretzel G, Froeschl G, Wallrauch C, Zimmer T, Thiel V, Janke C, Guggemos W, Seilmaier M, Drosten C, Vollmar P, Zwirglmaier K, Zange S, Wölfel R, Hoelscher M. Ožujak 2020. Transmission of 2019-nCoV Infection from an Asymptomatic Contact in Germany. The New England Journal of Medicine. 382 (10): 970–971. doi:10.1056/NEJMc2001468. PMID 32003551
  52. ↑ Ecuador confirms five new cases of coronavirus, all close to initial patient. Reuters. 2. ožujka 2020. Pristupljeno 26. ožujka 2020.
  53. ↑ Wee SL, McNeil Jr. DG, Hernández JC. 30. siječnja 2020. W.H.O. Declares Global Emergency as Wuhan Coronavirus Spreads. The New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. siječnja 2020. Pristupljeno 26. ožujka 2020.
  54. ↑ Statement on the second meeting of the International Health Regulations (2005) Emergency Committee regarding the outbreak of novel coronavirus (2019-nCoV). World Health Organization (WHO) (priopćenje). 30. siječnja 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. siječnja 2020. Pristupljeno 30. siječnja 2020.
  55. ↑ WHO Director-General's opening remarks at the media briefing on COVID-19 - 11 March 2020. World Health Organization (WHO) (priopćenje). 11. ožujka 2020. Pristupljeno 26. ožujka 2020.


Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi SARS-CoV-2
    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=SARS-CoV-2&oldid=6519841"