Rudnici kremena u Spiennesu

Neolitski rudnik kremena u Spiennesu
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Belgija
Godina uvrštenja	2000. (24. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1006
Koordinate	50°25′50″N 3°58′43″E / 50.43056°N 3.97861°E
	Spiennes class=notpageimage\| Lokacija Spiennesa u Belgiji

Neolitski rudnici kremena u Spiennesu nalaze se u valonskom selu Spiennesu u Belgiji, sjeveroistočno od Monsa.^[1]
Spadaju među najveće i najstarije poznate neolitske rudnike u Zapadnoj Europi. Rudnici su bili aktivni u periodu između 4300. i 2200. godine pr. n. e. U povijesti razvoja tehnologije smatraju se izuzetnim po raznolikosti tehnoloških rješenja koja su se koristila pri eksploataciji. Zajedno s okolnim područjem stavljeni su 2000. god na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi,^[2] kao »najveći i najstariji kompleks rudnika u Europi«.

Lokalitet je danas mješavina livada i obradivog zemljišta na preko 100 hektara vapnenačke doline u blizini Monsa i predstavlja prijelaz tehnologije rudarstva otvorenog kopa u dubinski op (dubok od 8 do 11 metara). Pod zemljom je velika mreža galerija povezanih s površinom vertikalnim oknima izgrađenim u vrijeme eksploatacije. Mnoštvo obrađenog kremena i sličnih ostataka ilustriraju ondašnja rudarska tehnička rješenja, koja su neolitske populacije koristile pri eksploataciji velikih naslaga rudarskog materijala neophodnog za proizvodnju oruđa i kulturnu evoluciju općenito.

Rudnici su otkriveni 1843. godine, a prva istraživanja obavljena su 1867. tijekom izgradnje željeznice. Rezultati su predstavljeni na Međunarodnom prapovijesnom kongresu održanom u Bruxellesu 1872. godine. Rudnici su i poslije povremeno istraživani.

Neolitsko stanovništvo koristilo je različite tehnike od kojih je najzanimljivija iskopavanje bunara promjera od 0,8 do 1,20 m i dubine do 16 metara. Kopalo se pijucima od jelenjih rogova. Bunari su im omogućavali podvlačenje ispod velikih blokova kremena, do 2 m dužine, oslobađanje od bočnih zidova, spuštanje i na kraju rezanje i vađenje ploča od nekoliko stotina kilograma. Uz rudarska okna pronađeni su ostaci brojnih radionica za proizvodnju oruđa i oružja, gdje su se od ploča rezali grubi oblic odbijanjem rubovai, a poliranjem dobivao konačan izgled koji je omogućavao i veću trajnost oruđa. Najbrojniji proizvod bile su sjekire koje su se koristile za krčenje šuma i za oblikovanje drveta prilikom izgradnje koliba i kanua. Često se trgovalo neobrađenim kremenom, a on se polirao na krajnoj destinaciji.

Neolitski rudnik
Presjek jednog rudnika
Komad kremena dug 31 cm
Pijuk od jelenjeg roga

Dodatno

Krzemionki, sličan lokalitet u Poljskoj i također UNESCO-ova svjetska baština

Izvori

↑ Neolithic flintstones mines in Spiennes. minesdespiennes.org. 31. prosinca 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2007. Pristupljeno 14. listopada 2022.
↑ Neolithic Flint Mines at Spiennes (Mons). UNESCO World Heritage (engleski). Pristupljeno 14. listopada 2022.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Neolitski rudnici kremena u Spiennesu

Službena stranica rudnika u Spiennesu

[1] Neolithic flintstones mines in Spiennes. minesdespiennes.org. 31. prosinca 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2007. Pristupljeno 14. listopada 2022.

[2] Neolithic Flint Mines at Spiennes (Mons). UNESCO World Heritage (engleski). Pristupljeno 14. listopada 2022.

[1]

[2]