Prijeđi na sadržaj

Potkraljevstvo Río de la Plata

Izvor: Wikipedija
Potkraljevstvo Río de la Plata

Virreinato del Río de la Plata

Marionetska država Španjolskog kolonijalnog carstva
1776. – 1814.

Zastava

Zastava

Himna
Marcha Real
"Kraljevski marš"
Lokacija
Lokacija
Glavni grad Buenos Aires
(1776. - 1810.)
Montevideo
(1810. - 1814.)
Jezik/ci španjolski
Vlada
Potkralj
 - 1777. - 1778. Pedro Antonio de Cevallos (prvi)
 - 1811. - 1812. Francisco Javier de Elío (zadnji)
Povijest
 - Utemeljenje 1. kolovoza 1776.
 - Britanska invazija na Rio de la Platu 2. siječnja 1806. (prva)
3. veljače 1907. (druga)
 - Svibanjska revolucija 25. svibnja 1810.
 - Neovisnost Paragvaja 14. svibnja 1811.
 - Pad Montevidea 20. lipnja 1814.
Valuta španjolski kolonijalni real

Potkraljevstvo Río de la Plata (špa. Virreinato del Río de la Plata) bila je marionetska država Španjolskog kolonijalnog carstva u Južnoj Americi.

Utemeljeno je 1. kolovoza 1776. od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država Paragvaja, Argentine, Urugvaja i Bolivije, s dugom obalom uz Atlantski ocean na istoku i Andama kao granicom na zapadu.[1] Buenos Aires, grad na zapadnoj obali estuarija La Plata, izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada Colonia del Sacramento, kojeg su u 16. stoljeću osnovali Portugalci.[2]

Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od Britanaca, Portugalaca i Nizozemaca koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate,[3][4] dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju Burbonsku Španjolsku ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.

No, prosvjetiteljske reforme pokazale su ili kontraproduktivnima ili prekasno donesenima za gušenje zahtjeva koloniziranih naroda. Stoga je cijela povijest potkraljevstva bila obilježena nemirima i nesuglasicama te političkom nestabilnosti, koja je pogodovala Britancima i njezinim saveznicima. Između 1780. i 1782. potkraljevstvo se borilo s valom pobuna mestika i urugvajskih indijanaca predvođenih Túpacom Amaruom II. Iako je Amaru bio pogubljen 1781., nemiri su trajali i tijekom sljedeće godine još jačim intezitetom. Tijekom gušenja tih pobuna ubijeno je preko 80.000 indijanaca i oko 10.000 kolonijalnih vojnika.[5]

Početak propadanja potkraljevstva dogodio se 14. svibnja 1811., kada je Paragvaj proglasio neovisnost i odcjepljenje od kolonijalnih teritorija. Tome je prethodila Svibanjaska reolvucija tijekom 1810., nakon koje je prijestolnica potkraljevstva preseljena u Montevideo.

Nakon poraza od urugvajskih domoljubnih paravojnih snaga u bitci kod Las Piedrasa 16. svibnja 1811., izgubljena je kontrola nad većim dijelom urugvajskog teritorija te strateški važni gradovi u unutrašnjosti zemlje. Jedini gradovi koji su ostali pod kontrolom propadajućeg potkraljevstva bili su Colonia del Sacramento i Montevideo, koji je nakon dvogodišnjeg odolijevanja urugvajskoj opsadi pad 20. lipnja 1814. čime je potkraljevstvo prestalo postojati.[6][7]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. World Digital Libraray (pismohrana), Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine, wdl.org - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. (engl.)
  2. Bureau of Western Hemisphere Affairs. Background Note: Uruguay. US Department of State. Pristupljeno 23. veljače 2011. (engl.)
  3. Oskar Hermann Khristian Spate. The Spanish Lake. Canberra: ANU E Press, 2004. str. 37.[1] (engl.)
  4. Bethell, Leslie. 1984. The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America. Cambridge University Press. Cambridge. str. 257. [2] (engl.)
  5. Nicholas A. Robins, Genocide and Millennialism in Upper Peru: The Great Rebellion of 1780-1782, tiskovni izvornik objavljen 1964., urednik Israel W. Charny, Praege - Westport, Connecticut, reizdanje 2002., mrežno izdanje na Google knjigama, pristupljeno 9. lipnja 2016. (engl.)
  6. Carlos S. A. Segreti, La aurora de la Independencia. Memorial de la Patria, II. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1980. (šp.)
  7. José Rafael López Rosas, Entre la monarquía y la república. Memorial de la Patria, III. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1981. (šp.)

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Abad de Santillán, Diego., Historia Argentina, Buenos Aires: TEA (Tipográfica Editora Argentina), 1965. (šp.)
  • Lynch, John, Spanish Colonial Administration, 1782–1810: The Intendant System in the Viceroyalty of the Río de la Plata, Sveučilište u Londonu, Athlone Press, 1958. (engl.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Potkraljevstvo Río de la Plata