Prijeđi na sadržaj

Portal:Biologija

Izvor: Wikipedija
uredi  

Portal o biologiji


Biologija (grč. bios = život; logos = nauk, učenje) prirodna je znanost koja se bavi proučavanjem života. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Te discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama.


uredi  

Izdvojeni članak


Lavlja rika
Lavlja rika

Lav (Panthera leo) je životinjska vrsta iz porodice mačaka. Za razliku od drugih mačaka, lavovi žive u čoporima. Lako ga je prepoznati po grivi koju imaju mužjaci, a danas žive u Africi kao i u nekim područjima Azije. Prvobitno je prostor na kojem su živjeli lavovi obuhvaćao, osim Afrike, južnu Europu kao i prednju Aziju i Indiju. U razdoblju ledenog doba su u srednjoj Europi kao i u Sjevernoj Americi živjele podvrste Panthera leo fossilis i Panthera leo spelaea (spiljski lav). Međutim, tu je nestao s povlačenjem leda. Najstariji i najveći lavovi su lovili Europom prije više od 500.000 godina u okolini Wiesbadena u Hessenu i pored Heidelberga u Baden-Württembergu. Ti su primjerci bili gotovo jednako veliki poput najvećih lavova u povijesti Zemlje koji su živjeli u Kaliforniji prije 12.000 godina s rekodrnom veličinom od maksimalnih 3,60 m (dužina tijela 2,40 m, dužina repa oko 1,20 m). U srednjoj Europi izumrli su prije više od 12.000 godina.

...Dalje / Vidi arhiv


uredi  

Znameniti biolog


Jacques Monod (Žak Môn'o ; Pariz, 9. veljače 1910. - Cannes, 31. svibnja 1976.), francuski biolog i filozofski pisac. Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1965. godine. U knjizi Slučaj i nužnost (1970.) razmatra posljedice novovjekovnih znanosti, osobito biologije (genetika i evolucija) na religiju, etiku i društvo. Bio je također dobar glazbenik. Za vrijeme drugog svjetskog rata sudjelovao je u francuskom pokretu otpora (Forces Françaises de l'Interieur).

Od 1941. godine radi na Pasteurovu institutu u Parizu. Od 1959. je profesor na Collège de France. Najprije ispituje kinetiku rasta bakterijskih populacija; utvrdivši neke činjenice biometrijskog reda, prelazi na područje enzimologije i istražuje elementarne biokemijske mehanizme. Na kulturama Escherichia coli otkriva fenomen dvostrukog rasta, koji naziva diaxia. U suradnji s F. Jacobom formulira hipotezu o tzv. genetičkoj djelatnoj cjelini (operon). Potkrepljuje teoriju indukcije na genetskoj razini kao inhibiciju represora. Proučava sustave enzima regulatora te opisuje interakcije stereospecifičnih receptora smještenih na površini proteinskih molekula, koje naziva alosterički efektori.

...Dalje / Ostali biolozi / Vidi arhiv


uredi  

Trenutačne aktivnosti


Životinje (Animalia)
   |--Svitkovci (Chordata)
     |--Ribe (Pisces)
     |--Gmazovi (Reptilia)
     |--Ptice (Aves)
     |--Sisavci (Mammalia)
          |--Kitovi (Cetacea)
          |--Primati (Primates)
          |--Zvijeri (Carnivora)
              |--Mačke (Felidae)
              |--Psi (Canidae)
Najviše su dobrodošli novi projekti i članci o različitim beskralježnjacima i mikroorganizmima, anatomskim sastavnicama, fiziološkim procesima, ekološkim i evolucijskim posebnostima, kao i biografije biologa !



uredi  

Na ostalim projektima


Zajednički poslužitelj
Multimedijalno skladište
Wikivrste
Popis vrsta
Wijesti
Izvor vijesti



Ostali portali na hrvatskoj Wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis