Plinovod Južni tok
Južni tok (ruski Южный Поток, bugarski Южен поток, mađarski Déli Áramlat, srpski Jужни ток/Južni tok) bio je planirani plinovod za transport ruskog prirodnog plina prema Crnom moru i Bugarskoj te dalje prema Italiji i Austriji. Projekt je djelomično trebao zamijeniti planirani nastavak Plavog toka iz Turske preko Bugarske, Srbije prema Mađarskoj i Austriji, i smatrao se konkurentskim projektom plinovodu Nabucco.[1] Okončanje izgradnje se isprva očekivalo do 2015. godine a kasnije do 2018. Plinovod je trebao biti dugačak oko 2380 kilometara.[2][3] Prvog prosinca 2014. godine projekt je prekinut.[4] Rusija je tada najavila plan izgradnje alternativnog plinovoda koji bi išao preko Turske i Grčke.[5]
Duljina plinovoda, a time i troškovi njegove izgradnje smanjili bi se ako bi isti prolazio kroz Hrvatsku umjesto 'obilaznicom' preko Mađarske do Austrije.[2] To je bila i prvotna namjera ruskih investitora, koja je odbačena nakon što su bivše hrvatske vlade, zbog ulaska u NATO,[2] odbile sudjelovati u naftovodu Družba Adria te oklijevale s ulaskom u plinovod Južni tok.[2] Tijekom 2012. godine pojavili su se problemi kad je riječ o realizaciji projekta kroz Mađarsku i Austriju.[2] Iako su obje zemlje potpisale ugovore s Gazpromom, ta trasa postala je djelomično upitna, zbog čega je ponovno otvoreno pitanje prolaska plinovoda kroz Hrvatsku, čime bi se ujedno smanjili troškovi njegove izgradnje.[2] Prema postojećem usuglašenom tehničkom planu između Plinacroa i Gazproma, kroz Hrvatsku bi se gradio potpuno novi plinovod u dužini od 270 kilometara, a vrijednost investicije bila bi 600 milijuna eura.[2] Do početka gradnje trebala bi se riješiti potrebna dokumentacija, što bi uključivalo i osnivanje tvrtke Južni tok - Hrvatska, koja bi bila investitor i upravljač. Prema istom planu, vlasnički odnos u omjeru 50:50 dijelili bi Plinacro i Gazprom, a Gazprom bi bio taj koji bi zakupio kapacitete plinovoda.[2] Od transporta plina hrvatska državna tvrtka Plinacro zarađivala bi 24 milijuna eura godišnje.[2]
- ↑ Kostis Geropoulos. 13. studenoga 2007. Rusija preferira Južni tok u odnosu na Plavi tok II. New Europe. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. lipnja 2008. Pristupljeno 16. svibnja 2009.
- ↑ a b c d e f g h i DNEVNO.hr - Pelješki most gradit će Rusi u zamjenu za uključivanje Hrvatske u plinovod 'Južni tok' Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2012. (Wayback Machine)
- ↑ Wie gefährlich ist das South-Stream-Aus für Europa? (njemački). 2. prosinca 2014. Pristupljeno 6. prosinca 2014.
- ↑ Rusija odustala - propada projekt Južni tok. 2. prosinca 2014. Pristupljeno 6. prosinca 2014.
- ↑ Putin drops South Stream gas pipeline to EU, courts Turkey (engleski). 1. prosinca 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 6. prosinca 2014.
- Plinovodi
- Industrijski objekti u Rusiji
- Naftna industrija u Rusiji
- Građevine u Bugarskoj
- Gospodarstvo Bugarske
- Građevine u Grčkoj
- Gospodarstvo Grčke
- Industrijski objekti u Italiji
- Energetika u Italiji
- Industrijski objekti u Srbiji
- Srbijanska industrija
- Građevine u Mađarskoj
- Energetika u Mađarskoj
- Građevine u Austriji
- Gospodarstvo Austrije
- Građevine u Sloveniji
- Gospodarstvo Slovenije
- Crno more