Palenque
Ovo je glavno značenje pojma Palenque. Za druga značenja pogledajte Palenque (razdvojba).| Pretkolumbovski grad i Nacionalni park Palenque | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
.jpg) | |
| Država |  Meksiko |
| Godina uvrštenja | 1987. (11. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, ii, iii, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:411 |
| Koordinate | 17°29′2″N 92°2′46″W / 17.48389°N 92.04611°W |
  Palenque Lokacija Palenquea u Meksiku | |
Palenque (šp. skr. za „Stara utvrda”, preko mayanskog Otolum, što znači „Zemlja tvrdih kuća”) je pretkolumbovski grad Maya u meksičkoj državi Chiapas, blizu rijeke Usumacinta, oko 130 km južno od grada Ciudad del Carmen. Grad datira od 100. pr. Kr. do oko 800. godine, nakon čega je obrastao u džunglu cedara, mahagonija i sapodilla.[1] Palenque je grad srednje velične, mnogo manji od sličnih gradova kao što su Tikal ili Copán, ali su u njemu arhitekti postigli profinjenost u izgradnji piramida, raskošnih krovnih pokrova piramida, profinjenih skulptura i bareljefa. Zbog toga je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1987. godine.[2]
Umjetne terase Palenquea u podnožju Chiapasa na jugoistoku i nizine na sjeveru su promijenile prirodnu topografiju mjesta, stvarajući cjelovitu hijerarhiju volumena i prostora gdje su platforme i zgrade organizirane u skladnu ravnotežu. Otulum, pritoka Usumacinte, bio je usmjeren na genijalan način 50 m dugim nadsvođenim kanalom koji prolazi kroz cijeli grad.
Zgrade Palenquea, koje su podignute za zlatnog doba grada od 500. – 700. godine, se odlikuju kvalitetom i lakoćom dobivene novim građevinskim tehnikama i metodama drenaže koje su razvijene kako bi se smanjila debljina zidova. Unutarnji prostori su se proširili, dodano je više otvora, a uporaba galerija i bogato ukrašavanje skulpturama i štukom je arhitekturi dala jedinstvenu eleganciju koja do tada nije viđena kod Maya. Njegov utjecaj je značajan u bazenu Usumacinta, a proteže se čak i daleko do Comalcalcoa, na zapadnoj granici kulturne Maya.
Dominantna građevina u središnjem prostranom području je Palača (Palacio). Podignuta u različitim razdobljima na ogromnom umjetnom brežuljku u obliku krnje piramide, sastoji se od raznih zgrada od kojih je jedinstvenje toranj na jugozapadnom kutu koji je neka vrsta stražarnice ili astronomski opservatorij, a jedinstven je primjer u arhitekturi Maya.
Tu se nalaze i tri čuvena hrama organizirana u križni tlocrt: Sunca, Križa i Lisnatog križa. Križ je bio vrlo važan znamen koji je upućivao na četiri dijela svemira po shvaćanju Maya. Hram boga Sunca s brodovima nadsvođenim „lažnim svodovima” najbolje je očuvana piramida klasičnog doba, a najveći hram, Hram natpisa, jedan je od rijetkih primjera ukopne srednjoameričke piramide. Za sebe ga je dao izgraditi Pakal Veliki, najslavniji gospodar Palenquea. Osim sarkofaga u Pakalovoj grobnici, hram sadrži i čitav niz dragocjenih predmeta od opsidijana.
U Palenqueu je sačuvano mnogo radova u štuku, pretežito obojenog crvenom i plavom bojom, a rabio se za dekoriranje stupova palača i kripti u hramovima.
-
Ruševine palače -
Hram presavijenog križa -
Dvorana Hrama sunca -
Hram križa -
Igralište za pelote -
Bareljef kralja Pakala Velikog -
Skulptura Pakala I. -
Pogrebna maska Pakala I. -
Tuxtla sa "skladišta tamjana" -
Hijeroglifi Palenquea
Izvorno ime grada je bilo Lakam Ha, što na mayanskom znači „Velika voda”, jer se oko grada nalaze brojni izvori i široki kaskadni slapovi. Prema najčešćem hijeroglifu zaključeno je kako je Palenque bio prijestolnica mayanskog grada-države B'aakal ili B'aak („kost”). Povijest Palenquea je uglavnom iščitana s hijeroglifskih natpisa s brojnih spomenika, te se tako došlo do spoznaje o kontinuitetu vladajućih dinastija Palenquea od 5. do 9. stoljeća, ali i o njihovom rivalstvu s drugim gradovima-državama kao što su Calakmul i Toniná. Najslavniji vladar je bio Pakal Veliki, čija je grobnica pronađena ispod Hrama natpisa.
Brojne zgrade su raspršene između jugoistočnog kompleksa hramova križa i južnog Hama natpisa. One su identificirane, a ponekad istražive i obnovljene nakon što su iskopane. Prva takva obnova na spomenika Palenquea se poduzela tek 1940. godine. U daljini se mogu vidjeti druge veličanstvene hramovi-piramide koje su skrivene vegetacijom. Do 2005. iskopano je više od 2,5 km², ali se pretpostavlja da je to tek 10% ukupne površine grada i da džungla oko arheološkog lokaliteta skriva još na tisuće spomenika.
Godine 1981., Palenque je proglašen nacionalnim parkom, a UNESCO ga je proglasio mjestom svjetske baštine 1987. godine[3].
Iskapanjem Palače 2022. godine pronađen je prvi trodimenzionalni prikaz „Božanstva kukuruza”, glava od štuka stara preko 1300 godina[4].
|
|
- ↑ Michael Schrom, Palenque Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2010. (Wayback Machine) (engl.) Preuzeto 30. studenog 2011.
- ↑ Fotografije na službenim stranicama UNESCO-a Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2012. (Wayback Machine) (engl.) Preuzeto 1. prosinca 2011.
- ↑ Dekret o proglašenju nacionalnog parka pod nazivom Palenque, 20. srpnja 1981. (PDF), arhivirano iz izvornika 23. rujna 2015. (šp.) Pristupljeno 12. srpnja 2022.
- ↑ Susana. D. Zamorano, Hallan en Palenque excepcional efigie de deidad del maíz, La Jornada, sección Cultura, 1. lipnja 2022., str. 3a. (šp.) Pristupljeno 12. srpnja 2022.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||