Nova Gradiška

Nova Gradiška
	; grb
	Nova Gradiška iz zraka
Država	Hrvatska
Županija	Brodsko-posavska
Gradonačelnik	Vinko Grgić
Naselja	4 gradska naselja
Površina	48,9 km2
Površina središta	15,3 km2
Koordinate	45°16′N 17°23′E / 45.26°N 17.38°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	11 690
– gustoća	239 st./km2
Urbano	9820
– gustoća	642 st./km2
Odredišna pošta	35400 Nova Gradiška
Pozivni broj	+385 (0)35
Autooznaka	NG
Stranica	novagradiska.hr
	Nova Gradiška Nova Gradiška na zemljovidu Hrvatske

Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.

Gradska naselja

Novoj Gradiški teritorijalno pripadaju 4 naselja, to su: Kovačevac , Nova Gradiška, Ljupina i Prvča

Zemljopis

Nova Gradiška je smještena u zapadnoj Slavoniji, drugi je grad po veličini u Brodsko-posavskoj županiji, nalazi se uz vrlo važne prometnice: autocesta Zagreb - Slavonski Brod - Beograd, željeznička pruga Zagreb - Vinkovci, u dodiru je i sa starom krajiškom cestom ("Starom cestom"), a kroz grad prolazi i državna cesta prema Požegi i Našicama.

Regija: Slavonija Zemljopisna širina: 45°16´15˝
Zemljopisna dužina: 17°22´41˝
Nadmorska visina: 129 metara
Površina: 49,58 km²
Srednja godišnja temperatura: 11,2°C

Klima

Novogradiški kraj resi umjerena kontinentalna klima, koja je značajno modificirana utjecajima gorskog masiva Psunja, pa donekle i Babje gore. Hod temperatura, padalina, kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magle, mrazevi, ruža vjetrova) ukazuje na kontinentalnost, koja je karakteristična za prijelazno panonsko područje - od središnje Panonske nizine prema južnom peripanonskom području. To znači da su zime u pravilu razmjerno oštre, a ljeta vruća.

Prosječne su temperature razmjerno ugodne, srednja godišnja temperatura iznosi između 10,5 i 11 °C. Prosječna je temperatura srpnja između 20 i 21, odnosno siječnja između -0,5 °C i 1 °C. To pak znači da godišnja amplituda prosječnih temperaturnih vrijednosti iznosi nevelikih 21 do 22 stupnja. Međutim, stvarni hod vremena obilježavaju ekstremi, odnosno kretanje apsolutnih vrijednosti temperatura. U Novoj Gradiški je tako u srpnju izmjerena temperatura i viša od 37, a u siječnju (odnosno veljači) niža od -23 Celzijeva stupnja. To znači da se godišnja temperaturna amplituda popne nekih godina i do 60 stupnjeva! U takvim uvjetima, ipak kontinentalnim, vegetacijsko razdoblje traje od druge polovice ožujka do prve polovice studenoga, te uz razmjerno povoljan godišnji raspored padalina omogućava uzgoj velikog broja ratarskih i voćarskih kultura.

Ovdje prosječno godišnje padne između 813 i 820 milimetara padalina, a dakako ima i znatnih odstupanja u nekim godinama. Tako je već bilo sušnih godina s manje od 600, ili kišnih godina s više od 1100 milimetara padalina. Ovdje osobito valja spomenuti da okolni gorski reljef na sjeveru značajno modificira količine padalina, jer masiv Psunja zaustavlja oblake i prima više kiša i snijega. Prosječno na Psunju padne godišnje nešto više od 1200 mm, a južna prigorja prema Novoj Gradiški i Cerniku primaju više padalina, nego li niski poloj u nizini Save. U prosjeku najviše padalina padne u kasno proljeće i rano ljeto (primarni lipanjski maksimum), te krajem godine (sekundarni prosinački maksimum). Takav godišnji hod padalina pogoduje poljoprivrednom iskorištavanju.

Magle su dosta česta pojava u ovom tipu klime, pogotovo u zimskoj polovici godine. Dakako, one su karakteristične za niski savski poloj, te donekle za disecirane potočne udoline u prigorju. Mraz je redovita pojava, te njegovo kašnjenje u proljeće može nanijeti velike štete u voćarstvu i ratarstvu. Vjetrovi koji ovdje pušu nemaju svog zasebnog imena, a prevladavaju zračne struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta.^[4]

Stanovništvo

Nova Gradiška, po popisu stanovništva iz 2011.godine ima 14 229 stanovnika od čega 12 573 u samome gradu, najveća nacionalna manjina su Srbi.

Grad Nova Gradiška: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	3039	3756	4265	4611	5369	6390	6246	7110	8808	10181	12081	14581	16351	17071	15833	14229	11690
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Nova Gradiška. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Nova Gradiška: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1852	2529	3000	3045	3592	4275	4279	4905	6340	7548	9229	11580	13293	14044	13264	11821	9820
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Sadrži podatke za bivša naselja Cernička Mala od 1857. do 1931. i Mala od 1857. do 1948. koja su tih godina bila odvojeno iskazana. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

Povijest

Nova Gradiška se naziva i Najmlađi hrvatski grad.

Grad Nova Gradiška utemeljen je 1748. godine kao Friedrichsdorf ili Újgradiska. Nastao je i izrastao u okrilju Vojne krajine. Već 1754. godine počinje gradnja prve zidane zgrade - crkve sv. Terezije, koja po svojim graditeljskim karakteristikama pripada značajnijim spomenicima sakralnog graditeljstva kasnog baroka u Slavoniji. Staru urbanu jezgru čine: crkva sv. Terezije, stari sud i zatvor iz 18. stoljeća, te župna crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije s početka 19. stoljeća.

U vrijeme velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, Nova Gradiška se našla u blizini crte bojišnice. 6. rujna 1991. hrvatske su obrambene snage odbile neprijateljski napad na ovaj grad. Uspjesi hrvatskih snaga u obrani izazivaju rekaciju JNA. Iz vojarne u Banjoj Luci u Bosansku Gradišku dolazi 56 tenkova, te kolone vojnih vozila s rezervistima. U većem broju dolaze četnici iz Srbije, pripadnici "Belih Orlova", dok je srpska propaganda poticala dragovoljce na dolazak.^[5]

Sigurnost ovog gradića u smislu ostanka pod nadzorom hrvatske vlasti nije bila sigurna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Pored topničkih napada, 6. veljače 1992. velikosrbi su poduzeli i pješački napad kojeg su hrvatske postrojbe odbile.^[6]

Gospodarstvo

U Novoj Gradiški je prisutna drvna, tekstilna, prehrambena i metalna industrija kao i privatno poduzetništvo. Kako je stanje dugo bilo izuzetno teško i kako bi se povećao opseg gospodarstva, pokrenuta je inicijativa za industrijski park koji je se u međuvremenu pretvorio u uspješnog igrača u privlačenju investicija; kako domaćih, tako i inozemnih.

Spomenici i znamenitosti

Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije
Samostan Cernik

Obrazovanje

Dječji vrtić "Radost"
Dječji vrtić "Maslačak"

OŠ "Mato Lovrak"
OŠ "Ljudevit Gaj"

Opća Gimnazija
Elektrotehnička i ekonomska škola
Industrijsko-obrtnička škola
Studij sestrinstva (podružnica Medicinskog fakulteta J.J.Strossmayera u Osijeku)

Kultura

Knjižnica
Muzej
Likovna galerija
Dom kulture
Društveni dom Nova Gradiška

Sport

NK Sloga Nova Gradiška
Ženski rukometni klub "Slavonka"
Muški rukometni klub "Nova Gradiška"
Ženski nogometni klub "Ježice" Ljupina
Malonogometni klub "Ljupina" Ljupina
Taekwondo klub "Vukovi"
Karate klub "Nova Gradiška"
Košarkaški klub "Strmac" Nova Gradiška -A2 liga istok
Športska Udruga gluhih Nova Gradiška
Ženski odbojkaški klub Nova Gradiška
Hrvatski malonogometni klub Nova Gradiška
Stolnoteniski klub "Strmac" Nova Gradiška
Disk golf klub "Flying disc" klub Nova Gradiška
Kuglački klub "Nova Gradiška"

Promet

Nova Gradiška se nalazi blizu autoceste Zagreb-Lipovac. Također se nalazi kraj važnog međunarodnog elektrificiranog željezničkog koridora Zagreb-Tovarnik. Ova željeznička magistrala paneuropski željeznički koridor X i autocesta paneuropski cestovni koridor X omogućuju veliku mobilnost u regiji i međunarodno. Nova Gradiška je bitna veza između Bosanske i Brodske Posavine s Hrvatskom. Granični prijelaz s BiH se nalazi nekoliko kilometara dalje, u Staroj Gradiški. Također, preko Požege, Nova Gradiška povezuje jug i sjever Slavonije.

Turizam

Turizam se u Novoj Gradiški počeo vrlo rano razvijati. 1892. godine osnovano je Društvo za poljepšanje mjesta koje od 1930. godine nosi naziv Turističko društvo. Njegovu tradiciju danas nastavlja Turistička zajednica grada koja je organizator ili suorganizator niza manifestacija te time nastavlja razvoj turizma na novogradiškom području. Neke od značajnijih su: pokladne svečanosti, izložba cvijeća, međužupanijska smotra folklora, smotra tradicijskih puhačkih instrumenata, "Novogradiško glazbeno ljeto", susreti oldtimera međudržavne i državne razine, fišijada, izložba gljiva, organizirani doček Nove Godine na glavnom gradskom trgu. Od športskih manifestacija ističu se na državnoj razini motoristički susreti "Strmac". Grad svojim gostima nudi i različite športske sadržaje, a ljeti osvježenje na gradskim bazenima.

Zahvaljujući svom smještaju i prirodnim ljepotama, novogradiški kraj ima sve uvjete za razvoj turizma. Prometnice čine grad vrlo pristupačnim, a privlačna okolica od šumovitih padina Psunja do mirne posavske ravnice daje mogućnost za razvitak različitih oblika turizma.

Gradovi prijatelji

Herzogenaurach, Njemačka^[7]

Poznate osobe

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis poznatih osoba iz Nove Gradiške

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
↑ Dr. Dragutin Feletar; Nova Gradiška - Izabrane teme - U povodu 250. obljetnice osnivanja grada (1998.)
↑ Domovinski rat On Line Na današnji dan - 6. rujna
↑ Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) 1992.
↑ Posjet delegacije grada Herzogenauracha Novoj Gradiški^{[neaktivna poveznica]}

Literatura

Feliks Valentić, "Novogradiški leksikon", Nova Gradiška, 2003.

Vanjske poveznice

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Domovinski rat on line (http://www.domovinskirat.eu/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Domovinski rat on line.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[4] Dr. Dragutin Feletar; Nova Gradiška - Izabrane teme - U povodu 250. obljetnice osnivanja grada (1998.)

[5] Domovinski rat On Line Na današnji dan - 6. rujna

[6] Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) 1992.

[7] Posjet delegacije grada Herzogenauracha Novoj Gradiški^{[neaktivna poveznica]}

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]