Prijeđi na sadržaj

Majstor

Izvor: Wikipedija
Majstor raspravlja o vakuumskoj sisaljki sa svojim šegrtom i nekoliko drugih majstora.

Majstor ili meštar (njem. Meister) je naziv za stručnu osobu koja je dosegnula najviši stupanj izobrazbe u određenom obrtu ili umjetnosti, nakon što je prošla faze šegrtovanja i kalfe. Kao najviši položaj u cehovskom sustavu srednjovjekovne Europe, majstor ima autoritet i odgovornost, uključujući pravo na osnivanje vlastite radionice, izobrazbu novih šegrta i sudjelovanje u cehovskim odlukama. Majstori su bili cijenjeni članovi društva, a njihova vještina i stručnost smatrani su ključnima za održavanje kvalitete proizvoda i očuvanje obrtničkih tradicija.[1][2]

Postizanje statusa majstora

[uredi | uredi kôd]

Da bi postao majstor, kalfa je morala izraditi remek-djelo ili majstorski rad koji bi ocijenili drugi majstori u cehu. Ovaj je rad bio kruna višegodišnje izobrazbe i dokaz o savladavanju svih potrebnih tehnika i znanja u zanatu. Ako bi rad bio prihvaćen, kalfa bi postala majstor, što je uključivalo i financijske obveze, kao što su sredstva za opremanje vlastite radionice i organizaciju proslave koja je označavala prijelaz u status majstora.[1][3]

Uloga majstora

[uredi | uredi kôd]

Majstori su igrali ključnu ulogu u održavanju standarda i ugleda zanata. Kao članovi ceha, oni su aktivno sudjelovali u regulaciji kvalitete proizvoda, određivanju cijena i očuvanju tehnika koje su bile specifične za njihov obrt. Cehovi su često imali stroga pravila za sprječavanje nelojalne konkurencije i osiguranje pravednih radnih uvjeta. Majstori su također djelovali kao mentori mladim šegrtima i kalfama, osiguravajući prijenos znanja i vještina kroz generacije.[4]

Suvremeno značenje

[uredi | uredi kôd]

U suvremenom kontekstu, pojam majstor se koristi i u akademskim i stručnim krugovima kako bi označio vrhunske stručnjake u određenim područjima. Iako se klasični cehovski sustav više ne koristi, slični oblici certificiranja majstora postoje u obrtničkim i umjetničkim profesijama, gdje majstori često imaju priliku obučavati mlađe kolege ili sudjelovati u profesionalnim udrugama koja reguliraju standarde kvalitete.

Hrvatska

[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskoj je danas priznato 62 majstorska zvanja.[5]

Majstorski ispiti su državno priznati ispiti, regulirani Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita, te ispita o stručnoj osposobljenosti, a mogu se polagati za zvanja s liste vezanih obrta, čije je programe donio ministar nadležan za gospodarstvo.[6]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Wilson-Slack, Kristine. 20. rujna 2022. The Medieval Guild: Apprentice, Journeyman, and Master. brewminate.com (engleski). Pristupljeno 31. listopada 2024.
  2. Wilson-Slack, Kristine. 10. siječnja 2018. Apprentice, Journeyman, and Master: The Medieval Guild. philosophicalsociety.org (engleski). Pristupljeno 31. listopada 2024.
  3. Cartwright, Mark. 14. studenoga 2018. Medieval Guilds. worldhistory.org (engleski). Pristupljeno 31. listopada 2024.
  4. Mirza-Davies, James. 9. ožujka 2015. A short history of apprenticeships in England: from medieval craft guilds to the twenty-first century. parliament.uk (engleski)
  5. Majstorska zvanja - Popis programa majstorskih zvanja. hok.hr. Pristupljeno 31. listopada 2024.
  6. Majstorski ispit. hok.hr. Pristupljeno 31. listopada 2024.