Krasuha (sustav za elektronsko ratovanje)


Krasuha (rus. Красуха) je ruski mobilni zemaljski sustav za elektroničko ratovanje (EW). Sustav proizvodi korporacija KRET na različitim platformama.[1] Primarni ciljevi Krasuhe su radioelektronika u zraku (kao što su bespilotne letjelice) i zračni sustavi vođeni radarom. Krasuha ima višestruku primjenu u ruskim oružanim snagama.[2]
Krasuha-2 je sustav iz S-pojasa dizajniran za ometanje zrakoplova za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) kao što je Boeing E-3 Sentry na udaljenostima do 250 kilometara. Krasuha-2 također može ometati druge radare u zraku, poput onih za radarski vođene projektile. Krasuha-2 štiti mobilne ciljeve visokog prioriteta kao što je 9K720 Iskander SRBM.[2]
Krasuha-4 je širokopojasna višenamjenska stanica za ometanje postavljena na četveroosovinsku šasiju BAZ-6910-022. On nadopunjuje sustav Krasuha-2 radeći u X-pojasu i Ku-pojasu, te se suprotstavlja radarskim zrakoplovima u zraku kao što je Joint Surveillance Target Attack Radar System (JSTAR) Northrop Grumman E-8.[3] Krasuha-4 ima dovoljan domet da učinkovito ometa satelite u niskoj orbiti oko Zemlje i može prouzročiti trajnu štetu ciljanim radio-elektroničkim uređajima.[4] Radari na zemlji također su meta za Krasukha-4.
Ometači Krasukha navodno su raspoređeni kao podrška ruskim snagama u Siriji.[9] Navodno su blokirali male američke bespilotne letjelice da prime GPS satelitske signale.[10] Tijekom turske intervencije u sirijskom građanskom ratu kompleks je navodno uništio bespilotnu letjelicu Bayraktar uzrokujući gubitak kontrole, nakon čega se srušio.[11]
Modeli Krasuha-4 također se koriste u ruskoj invaziji na Ukrajinu, a ukrajinske snage su zarobile jedan od ovih uređaja na polju u blizini Kijeva. Na fotografiji objavljenoj na društvenim mrežama tvrdi se da prikazuje dio sustava koji je odvojen od nosača na kamionu i pokazuje neka oštećenja.[12][13] Jedinica je zatim poslana na ispitivanje u Sjedinjene Američke Države.[14]
- ↑ "Electronic warfare complex "Krasuha-4"". KRET. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. srpnja 2015. Pristupljeno 4. travnja 2015.
- ↑ a b 1L269 Krasukha-2. Deagel.com. Pristupljeno 28. ožujka 2015.
- ↑ Fields of silence and broken cycles: Russia’s electronic warfare. Global Defence Technology. Pristupljeno 17. listopada 2022.
- ↑ Krasukha-4. Deagel.com. Pristupljeno 28. ožujka 2015.
- ↑ Secret-difa3. 13. prosinca 2013. Tout sur la défense au Maghreb: L'Algérie se dote d'un système de brouillage innovant. Tout sur la défense au Maghreb. Pristupljeno 13. studenoga 2018.
- ↑ دفاع و امنیت. 4. kolovoza 2019. سامانه مرموز جنگال در ایران +فیلم. mashreghnews.ir/service/defence-news. Pristupljeno 4. kolovoza 2019.
- ↑ GNA Turkish UAV airstrike on Electronic Warfare System Krasukha south to Sirte last night Sirte
- ↑ https://tass.com/world/1532935
- ↑ Axe, David. 21. listopada 2017. The jammer can disrupt an enemy's own signals, potentially preventing ground-based controllers from steering their drones via satellite. Vice News.
Russia deployed Krasukha systems to Syria in an effort to form a sort of electronic shield over Russian and allied forces in the country.
- ↑ Varfolomeeva, Anna. 1. svibnja 2018. Signaling strength: Russia's real Syria success is electronic warfare against the US. The Defense Post. Pristupljeno 12. svibnja 2018.
- ↑ Published a photo of the Turkish Bayraktar TB2, shot down, presumably by the Russian complex "Krasukha". avia-pro.net. Pristupljeno 18. svibnja 2021.
- ↑ Ukraine: We managed to identify this bizarre "container", captured today by the UA forces near Kyiv
- ↑ thedrive.com 22 March 2022: Ukraine Just Captured Part Of One Of Russia's Most Capable Electronic Warfare Systems
- ↑ Nicholls, Dominic. 23. ožujka 2022. Russian military secrets could be laid bare after Ukraine captures electronic warfare systems. The Telegraph (engleski). ISSN 0307-1235. Pristupljeno 19. srpnja 2022.