Prijeđi na sadržaj

Human Rights Watch

Izvor: Wikipedija
Logotip HRW-a

Human Rights Watch (skr. HRW) je nevladina organizacija koja se zauzima za zaštitu i promicanje ljudskih prava. Sjedište joj se nalazi u New Yorku, ali ima urede i u drugim gradovima, kao što su Berlin, Bruxelles, Chicago, Ženeva, Johannesburg, London, Los Angeles, Moskva, Pariz, San Francisco, Tokio, Toronto i Washington.[1]

Pozadina

[uredi | uredi kôd]

Osnovana je 1978. pod nazivom „Helsinki Watch“ kako bi podupirala organizacije za promicanje ljudskih prava u Sovjetskom savezu. 1988. „Helsinki Watch“ se ujedinio s drugim međunarodnim organizacijama koje slijede slične ciljeve u „Human Rights Watch“.

Zasniva se na istraživanju i objavljivanju podataka o povredama ljudskih prava. Zauzima se protiv socijalne i spolne diskriminacije, korupcije i zloupotrebe državnog nasilja (npr. mučenja, progoni, nepravomoćna hapšenja, neljudsko ponašanje države itd.). Pojedini kadrovi zaposleni su isključivo na praćenju kršenja ljudskih prava žena.[nedostaje izvor]

„Human Rights Watch“ bila je jedna od šest nevladinih organizacija koje su 1988. osnovale „Koaliciju za sprječavanje djece vojnika“.[nedostaje izvor]

Proračun organizacije bio je 29,8 milijuna $ 2006., a financira se isključivo kroz privatne doprinose i fondove. Financijska pomoć državnih vlasti kategorički se odbija.[2]

Djelatnost

[uredi | uredi kôd]

Kao nevladina organizacija, HRW iz godine u godinu dokumentira događaje i djelovanja koja smatra kršenjima ljudskih prava diljem svijeta, što izaziva razne kritike vlasti država kojima su upućene zamjerke.

HRW je često kritizirana da, ironično, ima i anti-izraelska i anti-palestinska stajališta. Kada je završio Izraelsko-libanonski rat 2006., HRW je optužio hebrejsku državu da je počinila ratne zločine zbog Incidenta u Kani, raketiranja bolnica i konvoja izbjeglica te upotrebe fosfornih bombi.[3] S druge strane, Jonathan Cook je u studenom 2006. kritizirao HRW, optuživši ju da ignorira kršenja ljudskih prava Palestinaca u Gazi te da čak osuđuje miran otpor protiv Izraelaca.[4]

Objavila je opsežne izvještaje o stanju u Iraku, koje uključuju Al-Anfal kampanju, glad i Rat u Iraku.[5] Također je meta izvještavanja bio Genocid u Ruandi i Drugi rat u Kongu.[6] Prozvala je i Španjolsku 2007. zbog loših uvjeta na kojima drži stotine djece imigranata u raznim centrima na Kanarima.

2008. je Venezuela izbacila suradnike organizacije zbog kritiziranja režima.[7]

Za HRW je 2009. radilo oko 275 aktivista, odvjetnika i novinara.[8]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Frequently Asked Questions. Human Rights Watch. Pristupljeno 23. srpnja 2009.
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibnja 2011. Pristupljeno 11. veljače 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. BBC News: Qana bombs an Israeli war crime (englisch), 31. Juli 2006
  4. Jonathan Cook: Palestinians are being denied the right of non-violent resistanceArhivirana inačica izvorne stranice od 28. lipnja 2011. (Wayback Machine) Would Human Rights Watch have attacked Martin Luther King, too? (CounterPunch, 30. November 2006)
  5. Background on the Crisis in Iraq, Human Rights Watch
  6. Rwanda, Human Rights Watch
  7. Reuters NewsArhivirana inačica izvorne stranice od 13. studenoga 2020. (Wayback Machine) retrieved September 22, 2009
  8. Who We Are. Human Rights Watch. Pristupljeno 23. srpnja 2009.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]