Prijeđi na sadržaj

Financijska kriza 2020.

Izvor: Wikipedija
Karta predviđene stope rasta realnog BDP-a (2020.):
     >10,0
     +8,0 – 9,9%
     +6,0 – 7,9%
     +4,0 – 6,9%
     +2,0 – 3,9%
     +0,1 – 1,9%
     bez promjene/podatci nisu dostupni
     -0,1 – 1,9%
     -2,0 – 3,9%
     -4,0 – 6,9%
     -6,0 – 7,9%
     -8,0 – 9,9%
     <-10,0%

Financijska kriza 2020. ili Koronavirusna recesija (eng. Great Lockdown; Coronavirus recession) je najveći ekonomski pad zabilježen nakon Velike depresije. Uzrok financijske krize je COVID-19 pandemija.[1]

Od 14. travnja 2020. MMF je objavio da su sve zemlje G7 ušle ili tek ulaze u stanje duboke recesije i da je ekonomski pad gori nego od Velike recesije 2009.[2]

Recesija je započela tijekom pandemije koronavirusa 2019./20. Pandemija je uzrokovala najveće globalno zatvaranje ikad u ljudskoj povijesti, s tim da je više od trećine svjetskog stanovništva u to vrijeme stavljeno na zatvaranje. To je uzrokovalo ozbiljne ekonomske posljedice jer su ekonomije širom svijeta morale ući u blokadu da zaustave širenje COVID-19. Do blokade se došlo zbog 'gospodarskog usporavanja' tijekom 2019. godine, koje je uzrokovalo stagnaciju burzi i potrošnje širom svijeta.[3]

Od travnja 2020. recesija bilježi zapanjujuću nezaposlenost i kolaps višestrukih korisnika koji nezakonito financiraju državu za nezaposlene odrasle osobe. UN predviđa da će globalna nezaposlenost u drugom tromjesečju 2020. izbrisati 6,7 posto radnog vremena na globalnoj razini, što je ekvivalent 195 milijuna radnika s punim radnim vremenom. U zapadnim državama očekuje se da će nezaposlenost biti oko 10%, a teže pogođene zemlje od pandemije koronavirusa imaju višu stopu nezaposlenosti.[4]

Pozadina

[uredi | uredi kôd]

Mjehur korporativnog duga

[uredi | uredi kôd]

Od financijske krize 2007./08. Došlo je do velikog povećanja zaduženosti poduzeća, povećavši se od 84% bruto svjetskog proizvoda u 2009. na 92% u 2019. godini, odnosno oko 72 bilijuna dolara.[5][6] U osam najvećih svjetskih gospodarstava - Kini, Sjedinjenim Državama, Japanu, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj - ukupni korporativni dug je 2019. iznosio oko 51 bilijuna dolara u usporedbi s 34 bilijuna dolara u 2009. Ako se gospodarska klima pogorša, tvrtke s visokim razinama duga riskiraju da neće moći izvršiti svoje kamate isplate zajmodavcima ili refinancirati njihov dug, prisiljavajući ih na restrukturiranje. Institut za međunarodne financije prognozirao je u 2019. da će u ekonomskom padu, upola teškom kao i kriza iz 2008., nefinansijskim tvrtkama dugovati 19 bilijuna dolara duga bez zarade za pokriće kamata na dug koji su izdali. McKinsey Global Institute upozorio je u 2018. godini da će najveći rizik predstavljati tržišta u nastajanju, poput Kine, Indije i Brazila, gdje su 25-30% obveznica izdale visoko rizične tvrtke.[7]

Usporavanje svjetskog gospodarstva 2019.

[uredi | uredi kôd]

Tijekom 2019. MMF je izvijestio da svjetska ekonomija prolazi kroz "sinkronizirano usporavanje", koje je ušlo u svojim najsporijim tempom od velike financijske krize.[8] "Pukotine" su se pojavile na potrošačkom tržištu jer su globalna tržišta počela patiti zbog "oštrog pogoršanja" proizvodne aktivnosti.[9] Smatralo se da je globalni rast dosegnuo vrhunac u 2017. godini, kada je ukupna svjetska industrijska proizvodnja započela kontinuirani pad početkom 2018.[10] MMF je kao glavni razlog za usporavanje naveo "pojačanu trgovinsku i geopolitičku napetost", navodeći Brexit i trgovinski rat Kine i Sjedinjenih Država kao glavne razloge za usporavanje u 2019. godini, dok su drugi ekonomisti krivili pitanje likvidnosti.[11]

Rusko-saudijski rat oko nafte 2020.

[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Rusko-saudijski rat cijenama nafte 2020.
COVID-19 pandemija imala je najveći utjecaj na svjetsko gospodarstvo. Slika: Prazna gradska galerija u Augsburgu.

Recesija je uzrokovala pad cijene nafte izazvan ratom cijena nafte Rusija-Saudijska Arabija 2020. godine, kolaps turističke industrije, ugostiteljstva, energetske industrije i značajan pad potrošačkog ponašanja u odnosu na prethodno desetljeće. Globalna tržišta dionica pala su oko 20 do 30% krajem veljače i ožujka 2020. godine. Tijekom pada, globalna su tržišta dionica napravila neviđene i nestabilne promjene, uglavnom zbog velike neizvjesnosti na tržištima.[12]

Brexit

[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Brexit
     Karta Europske unije nakon Brexita.

U Europi su gospodarstva bila otežana ekonomskim učincima Brexita. Britanski i EU rast stagnirali su tijekom 2019. godine, što je dijelom bilo uzrokovano Brexitom, uglavnom zbog nesigurnosti oko krize. Velika Britanija je 2019. doživjela "skoro recesiju", što je oslabilo britansko gospodarstvo prilikom ulaska u 2020. Mnoga su poduzeća napustila Ujedinjeno Kraljevstvo da se presele u EU, što je rezultiralo gubitkom trgovine i gospodarskim padom i za članice EU-a i Britaniju.[13][14][15][16]

Pandemija COVID-19

[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Pandemija COVID-19

Pandemija COVID-19 imala je dalekosežne posljedice od širenja bolesti i nastojanja da se karantenira. Kako se pandemija proširila širom svijeta, zabrinutosti su se preusmjerile s problema proizvodnje na opskrbu na smanjeno poslovanje u sektoru usluga. Pandemija se jednoglasno smatra glavnim čimbenikom u izazivanju recesije. Pandemija je negativno utjecala na gotovo svaku veliku industriju, bila je jedan od glavnih uzroka pada burze i rezultirala je velikim suzbijanjem društvenih sloboda i kretanja.[17][18][19][20]

Pad globalne burze 2020.

[uredi | uredi kôd]
11. ožujka 2020. Dow Jones Industrial Average završio je jedanaestogodišnji rad tržišta bikova i ušao na tržište medvjeda. Simbolične statue s Frankfurtske burze.

Pad globalne burze započeo je 20. veljače 2020. Zbog koronavirusne pandemije, globalna tržišta, banke i tvrtke suočene su s krizama koje nisu viđene od velike depresije 1929.

Od 24. do 28. veljače, burze širom svijeta izvijestile su o svojim najvećim jednotjednim padima od financijske krize 2008., i tako ušli u ispravak. Globalna tržišta početkom ožujka postala su izuzetno nestabilna, s velikim promjenama na globalnim tržištima. 9. ožujka većina globalnih tržišta prijavila je snažne kontrakcije, uglavnom kao odgovor na pandemiju koronavirusa 2019.-20. I rat s cijenama nafte između Rusije i zemalja OPEC-a predvođenih Saudijskom Arabijom.

Crni ponedjeljak I (9. ožujka)

[uredi | uredi kôd]

Prije otvaranja, tržište budućih tržišta Dow Jones Industrial Average doživjelo je pad od 1.300 bodova na temelju koronavirusa i pad cijena nafte gore opisano, što je pokrenulo ograničenje trgovanja ili prekidač sklopa, zbog čega je tržište budućnosti zaustavilo trgovanje na 15 minuta. Ovim predviđanim padom od 1300 bodova utvrdio bi se 9. ožujka kao jedan od najviše bodova za koji je industrijski prosjek Dow Jonesa pao u jednom danu.[21][22] Kada se tržište otvorilo 9. ožujka, Dow Jones Industrial Average pao je 1800 bodova prilikom otvaranja, 500 bodova niže od predviđanja.[23]

Crni četvrtak (12. ožujka)

[uredi | uredi kôd]

Crni četvrtak[24] bio je globalni pad burze 12. ožujka 2020., kao dio većeg kolapsa na burzi 2020. godine. Američke burze pretrpjele su najveći jednodnevni pad od pada burze 1987. godine. Nakon Crnog ponedjeljka tri dana ranije, Crni četvrtak je pripisan pandemiji koronavirusa 2019.-20. I nedostatku povjerenja ulagača u američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što je proglasio 30-dnevnu zabranu putovanja protiv Schengenskog prostora. Uz to, Europska središnja banka, pod vodstvom Christine Lagarde, odlučila je smanjiti kamatne stope unatoč tržišnim očekivanjima, što je dovelo do pada na S&P 500 budućnosti na više od 200 bodova u manje od sat vremena.

Američki indeks Dow Jones Industrial Average i S&P 500 indeks pretrpjeli su najveći pad od jednog dana od pada burze 1987., kao i britanski FTSE 100, koji je pao 10,87%. Kanadski S&P / TSX indeks kompozita pao je 12%, što je najveći jednodnevni pad od 1940. godine. Talijanski indeks FTSE MIB završio je s gubitkom od -16,92%, najgorim u njegovoj povijesti. Njemački DAX je pao 12,24%, a francuski CAC 12,28%. U Brazilu je Ibovespa pala za 14,78%, nakon što je trgovanje B3-om zaustavljeno dvaput unutar unutar dana; također se pomaknuo ispod oznake 70 000 prije nego što se zatvorio iznad nje. NIFTY 50 na indijskoj Nacionalnoj burzi pao je za 7,89% na više od 20% ispod njegovog najnovijeg vrhunca, dok je BSE SENSEX na Bombayskoj burzi pao 2,919 (ili 8,18%), na 32,778. Indeks referentnih burzi na burzi u Johannesburgu pao je za 9,3%.[25] MERVAL na burzi Buenos Airesa pao je za 9,5% na 19,5% u tjednu. 12. ožujka drugi je put, nakon pada 9. ožujka, da se 7% -tni sigurnosni prekidač aktivirao otkad je uveden 2013. godine.[26]

Crni ponedjeljak II (16. ožujka)

[uredi | uredi kôd]

Tijekom proteklog vikenda, Monetarna uprava Saudijske Arabije najavila je paket malih i srednjih poduzeća u iznosu od 13 milijardi dolara, dok je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa najavio fiskalni poticajni paket. Federalne rezerve su najavile da će smanjiti cilj za federalne fondove na 0% –0,25%, sniziti potrebe za rezervom na nulu i započeti program kvantitativnog olakšavanja za 700 milijardi USD.[27][28][29]

Tablica udara

[uredi | uredi kôd]
Posljedice gospodarskog udara nad zemljama prema podacima EIU[30]
Zemlja Posljedica na godišnji BDP (%) Nezaposlenost (%) Posljedica na indeks burze 2020. (%)
Austrija -6.0 4.4
Argentina -6.7 8.9
Belgija -6.3 5.2
Brazil -5.5 11.6 -30.2
Kanada -3.2 7.8 -16.23
Čile -4.9 7.8
Kolumbija -2.7 12.2
Eurozona -5.9 7.3 -24.3
Francuska -5.3 8.1 -26.2
Njemačka -6.0 3.2 -21.4
Grčka -6.0 16.4
Hong Kong -2.3 4.2 -15.2
Izrael -2.3 3.4 -18.2
Italija -7.0 9.7 -28.7
Japan -1.6 2.4 -19.1
Malezija -1.0 3.3 -13.0
Meksiko -6.5 3.7 -21.4
Nizozemska -7.0 3.8 -15.7
Norveška -6.0 3.8
Peru -2.5 7.6
Rusija -2.6 4.6 -31.2
Saudijska Arabija -3.0 5.7 -22.0
Singapur -3.2 2.3 -20.9
Južnoafrička Republika -4.0 29.1 -15.7
Južna Koreja -1.8 4.2 -13.7
Španjolska -6.0 13.6 -29.6
Švedska -2.3 7.1
Tajvan -1.9 3.8 -14.1
Tajland -5.9 1.1 -20.1
Turska -3.5 13.8 -14.2
Ujedinjeno Kraljevstvo -4.7 4.0 -23.5
Sjedinjene Američke Države -2.9 4.4 -13.4

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/apr/03/recession-depression-data-coronavirus
  2. ↑ https://blogs.imf.org/2020/04/14/the-great-lockdown-worst-economic-downturn-since-the-great-depression/
  3. ↑ https://blogs.imf.org/2020/04/14/covid-19-crisis-poses-threat-to-financial-stability/
  4. ↑ https://edition.cnn.com/videos/business/2020/04/16/jobless-claims-unemployment-benefits-coronavirus.cnn-business
  5. ↑ Corporate bonds and loans are at the centre of a new financial scare. The Economist. 12. ožujka 2020. Pristupljeno 12. travnja 2020.
  6. ↑ April 2020 Global Debt Monitor: COVID-19 Lights a Fuse. Institute of International Finance. 7. travnja 2020. Pristupljeno 12. travnja 2020.
  7. ↑ Lund, Susan. 21. lipnja 2018. Are we in a corporate debt bubble?. McKinsey Global Institute. Pristupljeno 11. ožujka 2020.
  8. ↑ The World Economy: Synchronized Slowdown, Precarious Outlook. IMF Blog. Pristupljeno 15. travnja 2020.
  9. ↑ Gurdus, Lizzy. 10. listopada 2019. 'Yellow flag on recession risk': Top forecaster warns of cracks in consumer spending. CNBC. Pristupljeno 15. travnja 2020.
  10. ↑ Lakshman Achuthan; Anirvan Banerji. Opinion: Here's what is really causing the global economic slowdown. CNN. Pristupljeno 15. travnja 2020.
  11. ↑ Barone, Robert. A Strange New World: Economic Slowdown, Liquidity Issues. Forbes. Pristupljeno 15. travnja 2020.
  12. ↑ Egan, Matt. 9. ožujka 2020. Oil crashes by most since 1991 as Saudi Arabia launches price war. CNN. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2020.
  13. ↑ correspondent, Richard Partington Economics. 25. listopada 2019. How has Brexit vote affected the UK economy? October verdict. The Guardian. ISSN 0261-3077. Pristupljeno 15. travnja 2020.
  14. ↑ analysis, Full Bio Follow Linkedin Follow Twitter Kimberly Amadeo has 20 years of experience in economic; Amadeo, business strategy She writes about the U. S. Economy for The Balance Read The Balance's editorial policies Kimberly. Brexit Consequences for the U.K., the EU, and the United States. The Balance. Pristupljeno 15. travnja 2020.
  15. ↑ The Economic Impact of Brexit. rand.org. Pristupljeno 15. travnja 2020.
  16. ↑ Shadow of Brexit still looms over economy: experts debate the data. The Guardian. 27. prosinca 2019. ISSN 0261-3077. Pristupljeno 15. travnja 2020.
  17. ↑ Horowitz, Julia. A 'short, sharp' global recession is starting to look inevitable. CNN. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. ožujka 2020. Pristupljeno 26. ožujka 2020.
  18. ↑ Lowrey, Annie. 9. ožujka 2020. The Coronavirus Recession Will Be Unusually Difficult to Fight. The Atlantic. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. ožujka 2020. Pristupljeno 24. ožujka 2020.
  19. ↑ Jenkins, Simon. 9. ožujka 2020. There will be no easy cure for a recession triggered by the coronavirus. The Guardian. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. ožujka 2020. Pristupljeno 24. ožujka 2020.
  20. ↑ "ECR Risk Experts Contemplate another Financial Crisis", Euromoney, March 20 2020  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2020. (Wayback Machine) Jeremy Weltman
  21. ↑ Yun Li. 8. ožujka 2019. Dow futures tumble as Saudi-Russia oil price war adds to coronavirus stress. NBC News. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2020.
  22. ↑ Lucy Bayly. 9. ožujka 2020. Dow closes with decline of 2,000 points, almost ending 11-year bull market. NBC News. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2020.
  23. ↑ Stephanie Ruhle. 9. ožujka 2019. Stocks plunge at market open, trading halts after Dow drops 1800 points. MSNBC
  24. ↑ For an explanation regarding the title "Black Thursday", see:
  25. ↑ Changole, Adelaide. 12. ožujka 2020. JSE stocks plunge the most since 1997 in 'panic' sell-off. Moneyweb. African Media Entertainment. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. ožujka 2020. Pristupljeno 15. ožujka 2020.
  26. ↑ Merval suffers another rout fuelled by Covid-19 pandemic. Buenos Aires Times. 12. ožujka 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. ožujka 2020. Pristupljeno 15. ožujka 2020.
  27. ↑ Liesman, Steve. 15. ožujka 2020. Federal Reserve cuts rates to zero and launches massive $700 billion quantitative easing program. CNBC. Pristupljeno 15. ožujka 2020.
  28. ↑ Fed cuts interest rates to near zero, coordinates with other central banks to combat coronavirus. Reuters. 15. ožujka 2020. Pristupljeno 15. ožujka 2020.
  29. ↑ Federal Reserve issues FOMC statement (PDF). Federal Reserve Board. 15. ožujka 2020. Pristupljeno 17. ožujka 2020.
  30. ↑ Economic data, commodities and markets. The Economist. ISSN 0013-0613. Pristupljeno 22. travnja 2020.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Financijska_kriza_2020.&oldid=6663207"