Ernst Öpik
Ernst Julius Öpik | |
Rođenje | 22. listopada 1893. Kunda, Lääne-Viru, Gubernija Estonija |
---|---|
Smrt | 10. rujna 1985. Bangor, Sjeverna Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Narodnost | Estonac |
Polje | astronomija, astrofizika |
Institucija | Opservatorij Armagh |
Alma mater | Moskovsko državno sveučilište Lomonosov Sveučilište u Tartuu |
Portal o životopisima |
Ernst Julius Öpik (Kunda, 22. listopada 1893. – Bangor, 10. rujna 1985.) je bio estonski astronom i astrofizičar koji je proveo drugi dio svoje karijere (1948. – 1981.) u opservatoriju Armaghu u Sjevernoj Irskoj.
Öpik je rođen u mjestu Kundi, Lääne-Viru, Gubernija Estonija, tada dio Ruskog carstva. Pohađao je Moskovsko državno sveučilište Lomonosov specijalizirajući za proučavanje malih kozmičkih tijela, poput asteroida, kometa, i meteoroida. Završio je svoj doktorat na Tartuškom sveučilištu.
Godine 1916. Öpik je objavio članak u Astrofizičkom časopisu, u kojem je procijenio gustoću vidljivih binarnih zvijezda. U njegovom uzorku je bila ο 2 Eridani B, zvijezda bijeli patuljak. Öpik je utvrdio gustoću 25000 puta veću od gustoće Sunca, ali je zaključio da je rezultat nemoguć.[1]
Godine 1922. Ernst Öpik objavio je članak u kojem je procijenio udaljenost galaksije Andromeda.
Godine 1922. ispravno je predvidio učestalost kratera na Marsu mnogo prije nego što su ih otkrile svemirske sonde. Godine 1932. postavlja teoriju o izvoru kometa u našem Sunčevom sustavu. On je vjerovao da kometi nastaju u oblaku koji kruži daleko izvan orbite Plutona. Ovaj oblak je sada poznat kao Oortov oblak ili alternativno Öpik-Oortov oblak u njegovu čast.
- ↑ Öpik, Ernst. Prosinac 1916. The Densities of Visual Binary Stars. Astrophysical Journal. 44: 292–302. Bibcode:1916ApJ....44..292O. doi:10.1086/142296