Digital Equipment Corporation
Digital Equipment Corporation (DEC) ime je za pionirsku američku tvtku na polju računalske tehnologije, koja je postala sinonim za miniračunala tijekom 1960-tih i 1970-tih godina kroz prodicu sistema PDP, a tijekom 1980-tih kroz VAX seriju miniračunala. U ranim 1990-tim zbog kasnog ulaska na tržište mikroračunala DEC ulazi u financijsku krizu da bi kasnim 1990-tim DEC kupuje američka tvrtka Compaq koja kasnije postaje vlasništvo američke tvrtke Hewlett-Packard.
Rane 1958 DEC je izbacio na tržište svoj prvi proizvod, linju proizvoda "Digital Laboratory Module" (moduli za digitalni laboratorij). Ove module sastjale su se od broja elektroničkih komponenti i germanijskih tranzistora koji su bili montirani na tiskanoj pločici. Elektronički krugovi bili su zasnovani na sistemu TX-2 (MIT Lincon laboratory)[1]
Laboratorijske module bile su ugrađene u kučištu od aluminija,[2] i namjena je bila da sjede na radnom stolu. Da bi se stvorili složenije cijelne, module je bilo moguće spojiti s kablom koji bi imao utičnice od 4mm na svakom kraju. Tri inačice su bile razvijene i razlika je bila u brzini: 5 MHz (1957), 500 kHz (1959), ili 10 MHz (1960).[1] Ove module su bile jako popularne i koristile su je mnoge tvrtke koje su koristile ovu opremu da bi ispitivali svoje računalske sisteme. Bez obzira na reesiju u kasnim 1950-tim, DEC je imao mnogo uspjeha i prodali su modula u vrijednosti od USD$94.000 u 1958., tako da je firma poslovala pozitivno u prvoj godini postojanja.[3]
Linija proizvod je kasnije proširena s linijom "Digital Systems Module" (digitalni moduli), koje su bile u drugačijem formatu. Module ove linije bile su dizajnirane tako što su na stražnjem dijelu modula imali 22-iglićne Amphenol rubne spojnice, koje su se mogle međusobno spojiti u posebni 19" ormarić. Ova inačica je dozvoljavala 25 modula da se ubace u jednu 5-1/4" dio ormarića, što je omogućavalo izradu računalnog sistema.[1] DEC je koristio Digital Systems Module za izgradnju "Memorijskog ispitivača" za ispitivanje jezgrinske memorije. DEC je uspio prodati 50 ovih jedinica u sljedećih 8 godina.[4]
Module su bile dio DEC-ovog proizvodnog programa u zalazu 1970-tih, i izrada modula je evolvirala s evolucijom tehnologije proizvodnje. Prve module bile obilježene kao "R" (red - crvena) serija "Flip-Chip" module. Druge module u seriji dobivale su na brizini, gustoći logike, te industriske ulazno-izlazne sposobnosti.[5] DEC je objavljvao iscrpne detalje o modulima u svojim besplatnim katalozima, koji su bili jako popularni u industriji i šire.
Nakon uspješnog prvogodišnjeg poslovanja, DEC je krenu s drugom fazom svog poslovnog plana.[6] Tijekom kolovoza 1959., Ben Gurley je počeo dizajnirati prvo računalo "Programmable Data Processor" (programbilni podatkovni procesor) skraćeno PDP, pošto je bio prvenac dobio je ime PDP-1. Prototip je bio prvo izložen u prosincu 1959. na Joint Computer Conference u Bostonu[7]
U izradi PDP-1 korištene su module iz linije Digital Systems, i cijeli sistem se sastojao od nekoliko 19" ormarića koji tvorili 18-bitni računalni sistem, koje je imalo radnu jezgrovnu memoriju od 4 kRiječi (4.000 x 18 bita) i koje je moglo vršiti 100.000 operacija u sekundi. Ormarići su bili uređeni u jedan glavni niz (eng. mainframe), s heksagonalnom kontrolnom pločom koje je imala indikacijska svjetla i prekidače, koji su bili montirani da sjede na visini stola na jednoj strani glavnog niza. Iznad upravljačke ploče, nalazila se standardna ulazno-izlazno rješenje, čitač/pisač bušene trake. Većina PDP-1 sistema bile su kupljene sa sljedećim perifernim uređajima:
- Type 30 (Tip 30) zaslonom s vektorskom grafikom,
- Soroban Engerineering modificiranom IBM Model B električnom pisačom mašinom koja se koristila kao pisač. Soroban sistem je bio nepouzdan, i obično je kasnije bio zamjenen s Friden Felxwriter, koji je također imao i svoj samostani sistem za bušenje papirne vrpce.
Nakon nekog vremena, druge periferne jedinice su bile dostupne: sistem s magnetskom trakom, bušene kartice, te bolji sistemi za bušene vrpce i bolji pisači.
Prvi gotovi PDP-1 bio je isporučen tvrtci Bolt, Beranek and Newman u studenom 1960.[8] i službeno je bio prihvaćen u travnju 1961.[9] DEC je donirao prototip PDP-1 fakultetu MIT 1962., koji je bio postaljen u prostoriju do računala TX-0 koji je bio izgrađen na MIT-u. PDP-1 je bio toplo prihvaćen na MIT-u, i bila je platforma na kojemu su se razvili mnogi prvenci: prva videoigra Spacewar!, tekst editor, procesor riječi, prva prava igra šaha, inteaktivni debugger, prva računalna glazba.[10]
PDP-1 je prodana u osnovnoj konfiguraciji za 120.000 američkih dolara, ili ako se preračuna inflacija i kupovna moć tada izlazi na 780.000 američkih dolara (2005.)[11] Do kraja 1969. do kada se PDP-1 proizvodio, DEC je isporučio 53 sistem.[4][12] Mnogi sistemi korišteni su tijekom 1970-te, i mnogi sistemi su bili sačuvani. MIT-ov primjerak je bio doniran muzeju The Computer Museum, Boston, koji je kasnije završio u Computer History Museum (CHM). Kasna inačica igre Spacewar! bila je pronačena u kućištu na papirnoj traci. PDP-1 sa serijskim brojem #44 je bio pronađen u jednoj štali u Wichita, Kansas 1988., koja je navodno bila u vlasništvu jedno od avijacijskih tvrki u regiji, i ovaj sistem je bio spašen voluntera Digital Historical Collection, i kasnije je postao eksponat u Computer History Musemu.[13]
Kada je DEC uveo liniju PDP-1, tijekom službenog predstavljanja bila su obećanja da će se proizvoditi i strojevi s veličinom riječi od 24, 30 and 36-bitova, također zasnovana na arhitekturi PDP-1[14] Tijekom izrade prototipa PDP-1, dizajnerski rad je bio utrošen na 24-bitni PDP-2, i 36-bitni PDP-3. Iako PDP-2 nikada nije napustio fazu dizjana, PDP-3 je našao zanimanje kod kupaca te je bio izrađen detaljniji dizajn.[15] Samo jedan PDP-3 je bio proizveden od 1960. u CIA's Scientific Engineering Institute (SEI) (CIA Znanstveno tehnički institut) koji je smješten u Waltham, Massachusetts. Prema malobrojnim podacima, PDP-3 je bio korišten za izračunavanje i obradu radarskih prereza izviđačkog zrakoplova Lockheed A-12.[16]
U studenom 1962. DEC je na tržište uveo inačicu PDP-4 s početnom cijenom od 65.000 amer. dolara. PDP-4 po arhitekturi je bio sličan kao PDP-1 i imao je sličan broj naredbi, ali sproriju glavnu memoriju i drugačije pakovanje.[17]
DEC je 1964. uveo nove module koje su bile u Flip Chip izvedbi, ovo je omogućilo novu inačicu PDP-4 koji se dobio ime PDP-7, i koji se uspjeo prodati u 140 primjer[18] Poboljšanje Flip Chip s uvođenjem "R" serije, dovodi do nove poboljšane inačie PDP-7A, koji je izašao 1965.[19] PDP-7 je poznata kao stroj na kojem je razvijena prva inačica operacijskog sustava Unix.[20]
U kolovozu 1966, na tržište PDP-9[21] koji je bio kompatibilan s PDP-4 i s PDP-7, ali je bio dvostuko brži nego PDP-7. Cijena za osnovnu izvedbu PDP-9 sistema bila je 19.900 am. dolara 1968. ,[22] PDP-9 je bio uspješan stroj za DEC, koji je uspio prodati 445 sistema, više nego cjelokupna proizvodnja prijašnjih modela (PDP-1, PDP-4, PDP-7, PDP-7A)[23]
DEC je 1969. uveo novi model PDP-15, koji je bio PDP-9 izveden u tehnologiji integriranih krugova, umjesto korištenja Digital Systems Module. PDP-15 je bio mnogostruko brži nego PDP-9, i imao je također jedinicu s kliznim zarezom, te odovjenu ulazno/izlaznu jedinicu koja je rasterećivala glavni CPU od zahtjevnog posla nadgledavanja i upravljanja ulazno/izlaznim jedinicama. Preko 400 PDP-15 je bilo naručeno u prvih 8 mjeseci proizvodnje, da bi krajnja količina proizvedenih jedinica izašla na 790 u 12 raznih modela.[23] PDP-15 je bio zadnji stroj s 18-bitim riječima.
Tijekom 1960-tih godina, DEC se bacio u razvoj miniračunala koristeći ideje od nekoliko eksperimentalnih 12-bitnih računarskih sistema koja su se pojavila. DEC je osobito iskoristio ideje koje su bile izvedene u sistemu LINC kojeg su dizajnirali W.A. Clark i C.E. Molnar na osnovu nadahnuća kojeg su dobili od sistema CDC 160 kojeg je dizajnirao Seymore Cray.[24][25] Prilikom izgradnje LINC-a dizajneri su koristili DEC-ove kontrolne module, no jedna od glavnih odlika LINC-a bila je ta da je cijeli dizajn bio stavljen u javnu domenu što bio prvenac u tom vremenu, tako da su mnoge tvrtke mogle koristiti ovaj dizajn bez naplate za pravo korištenja ideja. Glavni dizajneri DEC PDP-8 bili su inženjeri C. Gordon Bell i Edson de Castro. Do završnog produkta došlo se izradom modela PDP-5 koji je bio razvijen kao programibilni uređaj za industrijsku kontrolu nuklearnih elektrana i nije bio namijenjen za široku potrošnju. PDP-5 bio je izrađen u tehnologiji DEC-ovih kontrolnih modula, i bio je pokusni kunić za izradu ideja koje su kasnije bile uvrštene u PDP-8.[26] Razvojem PDP-5 i poslije PDP-8, DEC je htio ući u tržište gdje je bila nezadovoljena potražnja za manja jeftinija računala osobito u tržištu industrijskog upravljanja. PDP-5 je izašao na tržište 1963. godine i bio je izložen na sajmu WESTCON. Početna cijena sistema bila USD$27,000 (1963.). Do prestanka proizvodnje 1967. godine, prodano je ukupno 117 sustava, a DEC je kasnije kada su PDP-8 sistemi bili uvedeni u prodaju 1965. godine, prodavali su modulu koja je omogućavala korisnicima PDP-5 sistema proširiti na PDP-8. Prvi PDP-8 sistemi 1965. godine bili su izrađeni u tranzistorskoj tehnici. Dimenzije sistema bile su veličine omanjeg ormara. Od 1968. godine PDP-8 sistemi koriste u izradi TTL sklopove, što omogućava manju fizičku veličinu sistema te manje troškove izrade.[27] Dolaskom novih tehnika izrade intergriranih krugova na tržište, DEC je stalno uvrštavao razne inovacije tako da je obitelj PDP-8 uspjela preživjeti sve do 1990. godine kada prestaje njegova proizvodnja.[28]
DEC je 1970. uveo 16-bitno računalo PDP-11, i proizvodio se sve do 1990-tih. PDP-11 je zamijenio seriju PDP-8 posebno u operacijama u stvarnom vremenu, iako su obje linije bile paralelno u proizvodnji 10 godina. PDP-11 je bio utjecajano računalo, jer je utjecao na mnoge operacijske sisteme (CP/M, MS-DOS, UNIX), na razvoj programskog jezika C, te na razvoj mnogih mikroprocesora kao na primjer Motorola 68000. Prva službena inačica UNIXa radila je na računalu PDP-11/20 (1970.). Nasljednik PDP-11 bio je 32-bitni VAX-11.
- ↑ a b c Richard Best, Russell Doane and John McNamara, "Digital Modules, The Basis for Computers", Computer Engineering, A DEC view of hardware systems design, Digital Press, 1978.
- ↑ "DEC Laboratory Module - FLIP-FLOP 201", Computer History Museum
- ↑ "Digital Equipment Corporation", International Directory of Company Histories, Volume 6, St. James Press, 1992.
- ↑ a b Present 1978, pg. 3
- ↑ Present 1978, str. 10
- ↑ "A Proposal to American Research and Development Corporation 27 May 1957" (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 7. srpnja 2010. Pristupljeno 6. veljače 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Eastern Joint Computer Conference and Exhibition, official program of 1959 meeting in Boston
- ↑ "DIGITAL Computing Timeline, 1960"
- ↑ Computers and Automation, April 1961, str. 8B
- ↑ Judith Strebel and Rebekah Kim,"Guide to the Collection of Digital Equipment Corporation PDP-1 Computer Materials" Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. svibnja 2011. (Wayback Machine), Computer History Museum, 2006.
- ↑ "Inflation Calculator, 1961-2005"
- ↑ "History of Computing", Lexikon Services, ISBN 0944601782
- ↑ Thomas Bergin, "Digital Equipment Corporation", Computer History Museum
- ↑ Datamation, Volume 5 br. 6 (studeni/prosinac), str. 24
- ↑ "Preliminary Specifications: Programmed Data Processor Model Three (PDP-3)", DEC, listopad 1960.
- ↑ Posting in "Announcements from The DEC Connection" Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. veljače 2019. (Wayback Machine), The DEC Connection, 14. siječnja 2007.
- ↑ Gordon Bell, "DIGITAL Computing Timeline, 1962., PDP-4"
- ↑ "DIGITAL Computing Timeline, 1964, PDP-7"
- ↑ Gordon Bell, "DIGITAL Computing Timeline, 1965, PDP-7A"
- ↑ Eric Steven Raymond, "Origins and History of Unix, 1969–1995" Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. lipnja 2015. (Wayback Machine), 19. rujna 2003.
- ↑ Gordon Bell, "DIGITAL Computing Timeline, 1965, PDP-9"
- ↑ DEC Advertisement, Chemical and Engineering News, Volume 46 (1968.), str. 85
- ↑ a b Miller 1997, str. 452
- ↑ Bell, Gordon; Mudge, C.; McNamara, J. 1978. Computer Engineering: A DEC View of Hardware Systems Design. Digital Press. str. 175. ISBN 0-932376-00-2
- ↑ PDP-8 Summary of Models and Options. Section - What is a PDP-5
- ↑ http://www.faqs.org/faqs/dec-faq/pdp8-models/section-1.html
- ↑ http://www.pdp8.net/pdp8i/pdp8i.shtml
- ↑ http://www.computerhistory.org/revolution/minicomputers/11/331