Prijeđi na sadržaj

Crkva Uzašašća u Kolomenskoju

Koordinate: 55°40′N 37°40′E / 55.667°N 37.667°E / 55.667; 37.667
Izvor: Wikipedija
Crkva Uzašašća u Kolomenskoju
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Rusija
Godina uvrštenja1994. (18. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:634
Koordinate55°40′N 37°40′E / 55.667°N 37.667°E / 55.667; 37.667
Crkva Uzašašća u Kolomenskoju na zemljovidu Rusije
Crkva Uzašašća u Kolomenskoju
Crkva Uzašašća u Kolomenskoju
class=notpageimage|
Lokacija Kolomenskoja u Rusiji

Crkva Uzašašća u Kolomenskoju je najstarija crkva (1532.) u Kolomenskoju (ruski: Коло́менское), bivšem carskom posjedu koji se nalazi nekoliko kilometara jugoistočno od središta Moskve, na putu prema gradu Kolomna (po čemu je dobilo i ime). Ova crkva bila je prva od kasnije mnogih kamenih crkava s visokim tornjem koji je imao kupolu u obliku šatora, čime je prekinuto slijeđenje bizantske arhitekture i nastala je ruska. Zbog toga je 1994. godine Crkva Uzašašća u Kolomenskoju upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Kolomenskoje iz zraka

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Crkva Uzašašća i palača Alekseja I. 1800-ih (Fedor Aleksejev)

Selo Kolomenskoj se prvi put spominje u testamentu Moskovskog kneza Ivana I. 1339. godine. S vremenom je postao omiljeni ljetnikovac moskovskih kneževa zbog čega je 1532. godine tu podignuta Crkva Uzašašća kako bi se obilježilo dugoočekivano rođenje budućeg cara, Ivana Groznog.

Aleksej I., ruski car, je uz crkvu dao izgraditi veličanstvenu drvenu palaču s preko 250 soba i bajkovitim tornjevima. Katarina II. Velika ju je dala srušiti 1789. godine, ali moskovska uprava ju je planira obnoviti prema preživjelom drvenom modelu.

Tijekom sovjetske vlasti, mnoge drvene građevine iz raznih dijelova SSSR-a su prenesene u Kolomenskoj park koji je danas imozantan kompleks povijesnih građevina različitih oblika arhitekture.

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Crkva od bijelog kamena ima nisko prizemlje (podklet) tlocrta upisanog grčkog križa u čijem središtu je osmerokut (četverik) iznad kojega se uzdiže visoki toranj koji je nadsvođen osmerokutnim šatorom koji završava s malenom kupolom. Izvana je crkva ukrašena uskim pilastrima na stranama četverika, prozorima s gredama u obliku strijela, dok tri trijema (kokošnik) imaju ritmične arkade otvorenih galerija. Ovo remek djelo ruske arhitekture je slijedilo oblik drvenih crkava s tornjevima s ruskog sjevera.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Crkva Uzašašća u Kolomenskoju


v • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Europa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (3)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crkva_Uzašašća_u_Kolomenskoju&oldid=6848218"