Prijeđi na sadržaj

Automatika

Izvor: Wikipedija
Robot za točkasto zavarivanje.
Crtež centrifugalnog regulatora.
Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr.

Automatika (prema automat) je znanstveno-tehničko područje (disciplina) o teoretskom i praktičnom zasnivanju, konstrukciji, funkcioniranju i održavanju uređaja i sustava koji rade bez izravna čovjekova sudjelovanja, a temelji se na pojavi (fenomenu) promatranja veličina procesa i automatskoga korektivnog djelovanja na procesna stanja i ulaze. Automatika je također i tehnička izvedba automatskog uređaja.[1]

Automat

[uredi | uredi kôd]

Automat (grč. αὐτόματος: samopokretan) je uređaj koji potpuno samostalno obavlja koristan rad prema čovjekovoj zamisli. Iako se prvi automati pojavljuju još u starom vijeku, tek je primjena centrifugalnog regulatora za regulaciju broja okretaja parnoga stroja, što ga je 1784. patentirao J. Watt, označila temelje automatizacije. Centrifugalni regulator i automati koji su slijedili rješavali su ograničenu problematiku automatizacije vezanu uz određeni zadatak; zato se i nazivaju automati posebne namjene. Izvedba im je elektromehanička, pneumatska ili hidraulička (relejna zaštita, pneumatski regulatori, centrifugalni regulator), a signali su koji od njih potječu analogni.

Automatizacija

[uredi | uredi kôd]

Automatizacija ili automacija je automatsko upravljanje strojevima, procesom ili sustavom s pomoću mehaničkog i elektroničkih uređaja koji zamjenjuju ljudski rad. Automatizacija je također nadziranje i donošenje odluka u poslovima koji su za čovjeka previše složeni, opasni ili zamarajući. Pojam automatizacije usko je povezan s pojmom mehanizacije, jer i jedan i drugi označuju zamjenu ljudskog rada strojevima i uređajima. Automatizacija nema samo usko tehničko značenje, ona sadrži i društvene i gospodarstvene poglede (aspekte). Za razliku od tih širih pojmova, izraz automatika, osim znanstveno-tehničke discipline, podrazumijeva i tehničku izvedbu automatskog uređaja, na primjer automatika parne turbine.

Procesna regulacija

[uredi | uredi kôd]

Procesna regulacija ili reguliranje je djelovanje na neki tehnološki proces kako bi se jedna ili više procesnih veličina održavala na željenoj razini unatoč utjecajima okoline. Provodi se uz pomoć regulacijske tehnike kao dijela automatizacijske tehnike (automatizacija). Tako na primjer regulacija temperature u prostoriji tijekom zimskih mjeseci obuhvaća djelovanja kojima se održava ugodna temperatura neovisno o promjenama temperature okoline. Racionalna regulacija temperature ostvaruje se smanjenjem ili povećanjem jačine (intenziteta) grijanja na osnovi usporedbe stvarne temperature u prostoriji sa željenom vrijednošću. Ako promjene jačine provodi čovjek, regulacija je ručna, a ako ju ostvaruje tehnički uređaj, regulacija je automatska.

Automatsko upravljanje

[uredi | uredi kôd]

Automatsko upravljanje, u automatici, je najjednostavniji oblik automatizacije, pri kojem se vođenje procesa odvija prema unaprijed zadanomu programu, tako da signal putuje jednosmjerno od ulaza k izlazu. U širem smislu, automatsko upravljanje je svaki oblik automatizacije, pa čak i najnapredniji oblici regulacije, kakvi se na primjer koriste pri automatskom upravljanju svemirskom letjelicom.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. automatika. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2018.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda