Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 225 154 članka.

Wikipedija je globalan, višejezični projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Kajkavsko narječje, poznato i kao kajkavština ili kajkavica, jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko narječje. Njegov naziv potječe od odnosno-upitne zamjenice kaj, podrijetlom iz praindoeuropskog *k^ʷah₂ ('kamo'). Kajkavskim narječjem govori se u sjeverozapadnom dijelu hrvatskoga jezičnog prostora i Gorskom kotaru. O kajkavštini kao formiranoj jezičnoj jedinici može se govoriti od 10. stoljeća, a u 11. stoljeću pretpostavlja se istočna granica kajkavskog narječja na jugu Slavonije, u Posavini i središnjoj Slavoniji do Požeškog gorja. Od polovice 16. stoljeća razvija se i zaseban kajkavski književni jezik, koji će biti upotrebljavan narednih nekoliko stoljeća.

Osnovna kajkavska akcentuacija koju je opisao Stjepan Ivšić 1936. godine definira se kao polazišno tronaglasni sustav. Osnovni kajkavski samoglasnički trokut sastoji se od 7 samoglasnika, dok neki govori dosežu i brojeve od 10 ili 12 samoglasnika. Morfologija ovoga narječja u nekim je aspektima pojednostavljeni staroslavenski sustav.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

2. ožujka - Na Dori 2025. pobijedio je Marko Bošnjak i predstavljat će Hrvatsku na Pjesmi Eurovizije 2025.
23. veljače – Hrvatska skijašica Zrinka Ljutić osvojila je 2. mjesto u slalomu Svjetskog kupa u Sestriereu iza pobjednice Mikaele Shiffrin, kojoj je to bila 100. pobjeda u Svjetskom kupu.
18. veljače – U Uredu predsjednika Republike Hrvatske u Zagrebu održana je inauguracija Zorana Milanovića.
15. veljače – U dječjoj povorci Riječkoga karnevala Korzom prošetalo gotovo 7000 sudionika u fašničkim kostimima i maskama.
14. veljače – U osječkom HNK-u praizveden hrvatski balet Jele, u režiji Vuka Ognjenovića. To je tek druga njegova izvedba, nakon praizvedbe u Zagrebu prije 127 godina.
12. veljače – U Etnografskome muzeju u Zagrebu otvorena multimedijska izložba Duvno polje – kraljevsko prijestolje prigodom obilježavanja 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva i Tomislavove krunidbe.