Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 226 026 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezični projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Papa Franjo ili Frane, službeno Franciscus (Buenos Aires, 17. prosinca 1936. – Vatikan, 21. travnja 2025.) bio je argentinski katolički prelat i isusovac te poglavar Katoličke Crkve. Kardinalska konklava izabrala ga je za 266. papu 13. ožujka 2013. godine.

Rođen je kao Jorge Mario Bergoglio 1936. u Buenos Airesu, u talijanskoj doseljeničkoj obitelji s petero djece. Diplomirao je kemijsku tehnologiju, no poslije se odlučio za svećenički poziv i stupio u bogosloviju.

Prvi je papa iz Latinske Amerike, prvi s južne polutke, prvi koji je uzeo novo papinsko ime nakon 1100 godina i prvi koji je prije biskupskoga ređenja bio isusovac. Poznat je po svojoj skromnosti i zalaganju za siromašne i migrante te po otvorenosti prema pripadanicima drugih vjeroispovjesti, pripadnicima LGBT-a i grješnicima. Protivio se konzumerizmu i neodgovornom razvoju, a podržavao političke napore u borbi protiv klimatskih promjena, o čemu je napisao encikliku Laudato si'.

Preminuo je nakon dulje bolesti u Domu sv. Marte u Vatikanu na Uskrsni ponedjeljak 2025. godine.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

20. travnja – Svetkovina je Uskrsa, Uskrsnuća Isusa Krista.
19. travnja – Hrvatske gimnastičarke Tina Zelčić i Christina Zwicker osvojile su srebro i broncu u gredi na Svjetskom kupu u Dohi. Dan ranije je Tijana Korent zauzela peto mjesto u preskoku.
16. travnja – Slovački predsjednik Robert Fico u posjetu je hrvatskomu kolegi Zoranu Milanoviću.
15. travnja – Poljski predsjednik Andrzej Duda u posjetu je Hrvatskoj, gdje se susreo s premijerom Andrejom Plenkovićem.
11. travnja – Na rtu Kamenjak kod Pule održan je završni prikaz međunarodne vojne vježbe „Štit 25”, na kojoj su sudjelovala 322 pripadnika HV-a i zemalja partnera s raketnim i topničkim sustavima protuzračne obrane malog i srednjeg dometa.