Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 225 777 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezični projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Isaac Newton (Woolsthorpe, 25. prosinca 1642. – Kensington, 20. ožujka 1727.) bio je engleski fizičar, matematičar i astronom. Jedan je od najznačajnijih znanstvenika u povijesti i smatra se polihistorom. Studirao je na Cambridgeu (1661. – 1665.). Nakon završetka studija, kada se zbog kuge sveučilište zatvorilo, vratio se kući u Woolsthorpe, gdje je samostalno učinio niz temeljnih otkrića iz mehanike i matematike (1665. – 1667.), premda je većinu objavio tek nakon dvadesetak godina. Godine 1669. postao je profesor na Trinity Collegeu u Cambridgeu. Tih godina bavio se uglavnom optikom. Od 1671. bio je član (od 1703. predsjednik i stalno biran do kraja života) Kraljevskog društva (eng. Royal Society) u Londonu. Godine 1695. postavljen je za nadzornika, a 1701. za upravitelja državne kovnice novca. Tada se preselio u London, gdje je ostao do kraja života. Godine 1699. postao je jedan od osmorice stranih članova Francuske akademije znanosti.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

28. i 29. ožujka – Prodavši više od 281 tisuću ulaznica za koncert na zagrebačkome hipodromu 5. srpnja, Marko Perković oborio je svjetski rekord za najviše prodanih ulaznica za pojedinačan koncert.
27. ožujka – Hrvatska skijašica Zrinka Ljutić osvojila je Mali kristalni globus u slalomu, na završnici Svjetskog kupa u američkom Sun Valleyu. Prva je hrvatska skijašica koja je to postigla nakon Janice Kostelić.
22. ožujka – Na Memorijalnom groblju u Vukovaru pokopani su posmrtni ostatci dvojice hrvatskih branitelja nestalih na Veleprometu u studenome 1991., Stjepana Patka i Pala Horvata, pronađeni nakon 34 godine u Petrovačkoj doli.
22. ožujka – Na tridesetak lokacija u Zagrebu i okolici na kojima se provodi obnova od posljedica potresa 2020. održavaju se Dani otvorenih vrata
19. ožujka – Diljem Hrvatske i među hrvatskim iseljenicima obilježavaju se Josipovo i Dan očeva.