Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 225 117 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezični projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonskih koalicija na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je devet Napoleonskih ratova, od kojih je sedam nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1.) Rat Prve koalicije (1792. – 1797.), (2.) Rat Druge koalicije (1798. – 1802.), (3.) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (4.) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (5.) Rat Pete koalicije (1809.), (6.) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (7.) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (8.) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (9.) Napoleonova invazija na Rusko Carstvo (1812.).

Napoleonski ratovi obilježili su razdoblje francuske prevlasti nad kontinentalnom Europom. Imali su duboke posljedice na globalnu povijest uključujući širenje nacionalizma i liberalizma, uspon Britanskog Carstva kao vodeće svjetske pomorske i gospodarske sile, začetaka Dekolonizacije Amerika te kasniji pad Španjolskog i Portugalskog Carstva, začetaka njemačkog i talijanskog ujedinjenja te uvođenje radikalno novih metoda ratovanja i građanskog prava. Nakon završetka Napoleonskih ratova, nastupilo je razdoblje mira u Europi koje je trajalo do početka Krimskog rata.

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

23. veljače – Hrvatska skijašica Zrinka Ljutić osvojila je 2. mjesto u slalomu Svjetskog kupa u Sestriereu iza pobjednice Mikaele Shiffrin, kojoj je to bila 100. pobjeda u Svjetskom kupu.
18. veljače – U Uredu predsjednika Republike Hrvatske u Zagrebu održana je inauguracija Zorana Milanovića.
15. veljače – U dječjoj povorci Riječkoga karnevala Korzom prošetalo gotovo 7000 sudionika u fašničkim kostimima i maskama.
14. veljače – U osječkom HNK-u praizveden hrvatski balet Jele, u režiji Vuka Ognjenovića. To je tek druga njegova izvedba, nakon praizvedbe u Zagrebu prije 127 godina.
12. veljače – U Etnografskome muzeju u Zagrebu otvorena multimedijska izložba Duvno polje – kraljevsko prijestolje prigodom obilježavanja 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva i Tomislavove krunidbe.