Vladimir Premec
Vladimir Premec | |
|---|---|
| Rođenje | 18. august 1939. Koprivnica, Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | Filozof, prevodilac |
Vladimir Premec, (1939–2018), filozof, prevodilac, član ANU BiH.
Vladimir Premec rođen je u naselju Gola kod Koprivnice u Hrvatskoj. Osnovnu školu pohađao je u naseljima Gola i Virje. Završio je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1958. Studij filozofije i komparativne književnosti završio je. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1965. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Patricijeva kritika Aristotela odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1968. Od 1967. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Biran je 1970. za docenta, 1975. za vanrednog, a 1982. za redovnog profesora na Odsjeku za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio predsjednik Vijeća Odsjeka za filozofiju u tri navrata i prodekan Filozofskog fakulteta (1977–1979). Penzionisan je 2009.
Osnovni predmet proučavanja Vladimira Premeca je bila historija filozofije. Objavio je i preveo veći broj knjiga.
Bio je predsjednik Društva za filozofiju, sekretar Hrvatskog filozofskog društva, član Kruga 99 (potpredsjednik), počasni član društva Assoziatione Nicolo Copemico – Alunni del ateneo Estense, Ferrara, Italija, dobitnik priznanja (Počasni doktorat) “Doctoratus philosophiae honoris causa” na Università di Ferrara, Italija 1997, te International Peace Prize, United Cultural Convention sitting in the United States of America. Bio je član P.E.N Centra BiH. Dopisni je član ANU BiH.
Posebna izdanja
[uredi | uredi izvor]- Filozofijska i sociologijska bibliografija SRH od 1945. do 1962, Institut društvenih nauka, Beograd 1966.
- Franciscus Patritius, Institut društvenih nauka, Beograd 1968.
- Patricijeva kritika Aristotelesa, Hijatus, Zenica 1996.
- Patricijeva filozofija bitka, Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1970.
- Biće beskonačnog, Svjetlost, Sarajevo 1973.
- Hrestomatija etičkih tekstova Patristike-Sholastike-Renesanse, Svjetlost, Sarajevo 1978.
- Pohvala filodoksiji, Veselin Masleša, Sarajevo 1978.
- Osnovi marksizma sa teorijom i praksom socijalističkog samoupravljanja (u koautorstvu), Svjetlost, Sarajevo 1980.
- O marksistima i kršćanima, Glas, Banja Luka 1997.
- Logos u Herakleitosa, Dialogos, Sarajevo 1997.
- Tjeskoba tolerancije, Napredak, Sarajevo 2005.
Prevedene knjige
[uredi | uredi izvor]- Toma Akvinski, O biću i suštini, BIGZ, Redakcija Kultura, Beograd 1973.
- Frano Petrić, Sretan grad, Fakultet političkih nauka Sveučilista u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1975. (prijevod kod više izdavača i izdanja).
- Toma Akvinski, Dvije filozofske rasprave, Veselin Masleša, Sarajevo 1976.
- Rudolf Otto, Sveto. O vanrazumskom u pojmu božanskog i njegovom odnosu prema razumskom, Svjetlost, Sarajevo 1983.