Svetlana Makarovič
| Svetlana Makarovič | |
|---|---|
| Rođenje | 1. januar 1939 Maribor, Kraljevina Jugoslavija |
| Zanimanje | Spisateljica, pjesnikinja, glumica, ilustrator i pjevač |
Svetlana Makarovič (rođena 1. januara 1939) jest slovenska spisateljica poezije, proze, knjiga za djecu i slikovnica, a također je i glumica, ilustratorka i pjevačica. Zvali su je "Prva dama slovenske poezije."[1] Također je poznata po tome što je iz slovenskog folklora posuđivala priče o buntovnim i nezavisnim ženama.[2] Ona je poznati pisac za odrasle i mlade. Njena omladinska djela postala su dio modernog klasika i omladinskog kanona, koji zauzimaju posebno mjesto u historiji slovenske omladinske književnosti. Dobitnica je Levstikove nagrade za životno djelo 2011.[3]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Završila je srednju školu za vaspitače u Ljubljani. Početkom 1960-ih počela je proučavati različite humanističke nauke, uključujući psihologiju, pedagogiju, etnologiju i strane jezike. Svirala ke i klavir u raznim kafićima, a kratko je bila sekretarica i učiteljica za djecu sa posebnim potrebama. Godine 1968. završila je studij na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju. bila je glumica Ljubljanskog gradskog teatra i Slovenskog narodnog pozorišta. Slobodni je pisac od 1970.[4]
Djela
[uredi | uredi izvor]Djela za odrasle
[uredi | uredi izvor]Počela je objavljivati radove u časopisima i novinama 1957. Njena prva pjesma U crnom pločniku objavljena je u časopisu Mlada pota (1952–1962). Ostale pjesme i časopisi u kojima je objavljivala su: Naša sodobnost ("Naša savremenost"; 1953–1963),[5][6] Tribuna (1951-),[7] Problemi ("Problemi"), (1962, 1963),[8] Perspektive (1960–1964), Sodobnost ("Savremenost"; 1963-)[9] i Dijalog.
Njena prva zbirka pjesama pod nazivom Somrak ("Sumrak") objavljena je 1964. Ova, kao i svi njeni drugi radovi u drugoj polovini 1950-ih i početkom 1960-ih, prati preovlađujući put slovenske lirike iz intimizma do modernizma. U zbirci Kresna noč ("Ivanjska noć"; 1968.) izrazila je svoju ličnu poetiku zasnovanu na tradicionalnim pjesničkim formama. Njene pjesme zasnovane na narodnoj poeziji predstavljaju novi izraz egzistencijalne krize savremenog čovjeka. Početkom 1970-ih njena poezija postaje oštrija u formi. Preovladavalo je tragično i baladno raspoloženje. Primjer je zbirka pjesama Bo žrl, bo žrt ("Ješće, bit će pojedeno"; 1998.). Vrhunac stvaralaštva dostigla je njena zbirka Srčevec ("Napitak za srce"; 1973) i antologija Izštevanja ("Odbrojavanje"; 1977). Njena pjesnička antologija Samost ("Samoća") objavljena je 2002.
U februaru 2012. objavila je bajku baladu pod nazivom Sneguročka, koja je inspirisana likom iz ruske bajke Sneguročka. Makarovič od djetinjstva ima veliku strast prema ruskoj tradiciji.[10]
Omladinska poezija
[uredi | uredi izvor]Svoje omladinske radove počela je objavljivati nakon 1970. U svojim proznim djelima razvila je svoj individualni stil, poznat po originalnom imenovanju likova: Vještica Zofka, Kokoška Emili, Mišmaš Pekar i drugi. Ovi likovi imaju predumišljajni karakter sa arhetipskim motivom napuštanja kuće, povrijeđenog djeteta, djeteta bez roditelja.
Pretežno piše moderne priče o životinjama (slikovnice Pekarna Mišmaš (1974) i Sapramiška (1976), zbirke Take živalske (1973), Mačja jarn; 1992) i Veveriček posebne sorte (1994)), s glavnim likovima prvenstveno zasnovanim na mitovima, kao i fantastičnom fikcijom (Haramija; 2005). Protagonisti su životinje, koje žive u posebnom svijetu i koje imaju slične karakteristike kao ljudi (govore i ponašaju se kao oni). Realnost u pričama nije idealizovana. Uključuje okrutne, sebične, zavidne ljude; tračeve, odrasle koji ograničavaju dječju razigranost – razlozi zbog kojih ove životinje prolaze kroz trenutke usamljenosti, očaja i tuge. Zapažene inovacije njenih radova su tabui (npr. seks i eliminacija)[11] Škrat Kuzma dobi nagrado (1974) i Coprnica Zofka (1989) smatraju se pričama s glavnim likovima prvenstveno zasnovanim na mitovima. Njene priče ističu, u samoj srži, nerazumijevanje i neprihvatanje različitosti. Reprezentativne fantastične priče su Kosovirja na leteči žlici (1974), Kam pa kam kosovirja? (1975) i Mi, kosovirji (2009). Pripovjedač je na strani slobodnog bića i suprotstavlja se pravilima i zahtjevima vlasti. Neka od njenih djela snimljena su na magnetofonske trake (Pekarna Mišmaš (1976), Sapramiška (1986), Čuk na palici (1988), Mali kakadu (1989), Sovica Oka (1992) i dr.).
Bibliografija
[uredi | uredi izvor]Poezija za odrasle
[uredi | uredi izvor]- Somrak, Cankarjeva založba, 1964
- Kresna noč, DZS, 1968
- Volčje jagode, Obzorja, 1972
- Srčevec, Cankarjeva založba 1973
- Pelin žena, Mladinska knjiga, 1974
- Vojskin čas (pesniški list), Založništvo Tržaškega tiska, 1974
- Izštevanja, Cankarjeva založba, 1977
- Pesmi (besedila sodobnih jugoslovanskih pisateljev / Svetlana Makarovič, Niko Grafenauer, Tomaž Šalamun), Mladinska knjiga, 1979
- Sosed gora, Obzorja, 1980
- Pesmi o Sloveniji za tuje in domače goste, Lutkovno gledališče, 1984
- Svetlana Makarovič, France Mihelič – Pesmi Svetlane Makarovič in Risbe Franceta Miheliča, Cankarjeva založba, 1987
- Krizantema na klavirju. Šansonska besedila Svetlane Makarovič, Printing, 1990
- Tisti čas, Mladika, 1993
- Bo žrl, bo žrt (izbrane pesmi), Mladinska knjiga 1998
- Samost, samozaložba, 2002
Proza za odrasle
[uredi | uredi izvor]- Prekleti kadilci, Center za slovensko književnost, 2001
- S krempljem podčrtano, Center za slovensko književnost, 2005
- Saga o Hallgerd, Arsem, 2010
Literatura za omladinu
[uredi | uredi izvor]- Maček Titi, Samozaložba, 1980
- Gal v galeriji, Mladinska knjiga, 1981
- Dedek mraz že gre, Lutkovno gledališče, 1982
- Krokodilovo kosilo: pesnitev – grozovitev, samozaložba, 1983
- Čuk na palici, Delavska enotnost, 1986
- Črni muc, kaj delaš?, Dokumentarna, 1987
- Kaj bi miška rada?, Dokumentarna, 1987
- Poprtnjački, Dokumentarna, 1988
- Kaj lepega povej, DZS, 1993
- Show strahov: pesnitev grozovitev, DZS, 1995
- Veliki kosovirski koncert, Lutkovno gledališče, 2001
- Strahec v galeriji, Narodna galerija, 2003
- Mačnice, Center za slovensko književnost, 2006
- Coprniški muc: pesnitev coprnitev, Miš, 2008
Poezija i proza
[uredi | uredi izvor]- Kosovirja na leteči žlici, Mladinska knjiga, 1974
- Kam pa kam, kosovirja?, DZS, 1975
- Mačje leto, Dokumentarna, 1987
- Zajčkovo leto, Državna založba Slovenije, 1993
- Mi, kosovirji, Miš, 2009
Priče za omladinu
[uredi | uredi izvor]Fairy tale collections
- Miška spi, Mladinska knjiga, 1972
- Take živalske, Borec, 1973
- Vrček se razbije, Mladinska knjiga, 1975
- Glavni petelinček, Mladinska knjiga, 1976
- Vrtirepov koledar: 1977, Partizanska knjiga, 1976
- Pravljice iz mačje preje, Borec, 1980
- Mačja preja, Mladika, 1992
- Smetiščni muc in druge zgodbe, Mladinska knjiga, 1999
- Svetlanine pravljice = Svetlana's fairytales, Miš, 2008
Diskografija
[uredi | uredi izvor]Albumi
[uredi | uredi izvor]- Nočni šanson (1984)
- Dajdamski portreti (1985)
- Pelin žena (with Dennis González) (1986)
- Namesto rož (1999)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Segel, H.B. (2008). The Columbia Literary History of Eastern Europe Since 1945. Columbia University Press. str. 241. ISBN 9780231508049. Pristupljeno 2. 8. 2015.
- ^ Juvan, M. (2008). History and Poetics of Intertextuality. Purdue University. str. 159. ISBN 9781557535030. Pristupljeno 2. 8. 2015.
- ^ "STA: Makarovic Wins Lifetime Achievement Award for Literature". sta.si. Arhivirano s originala, 11. 9. 2012. Pristupljeno 2. 8. 2015.
- ^ (Novak Popov: 2006) Arhivirano 27. 9. 2011. na Wayback Machine
- ^ Pesem Midva, Naša sodobnost (1959)dLib
- ^ Pesem Nokturno, Naša sodobnost (1959) dLib
- ^ Makarovič, Lirika mladih, Tribuna: list slovenskih študentov, 1963, letnik 13, št. 19, Tribuna str. 6 dLib
- ^ Makarovič, Pesmi, Problemi: revija za kulturo in družbena vprašanja, 1962/1963, letnik 1, št. 2, str. 156 dLib
- ^ Pesem Mlinska vešča, Sodobnost (1963–) dLib
- ^ "Svetlana Makarovič o temni lepoti, ki se rodi iz gorja" [Svetlana Makarovič About a Dark Beauty, Which is Born from Woe] (jezik: Slovenian). MMC RTV Slovenia. 16. 2. 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ (Novak Popov: 2006) Arhivirano 27. 9. 2011. na Wayback Machine.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
