Suptalamus
| Suptalamus | |
|---|---|
 Krunične kriške ljudskog mozga pokazuju baznu gangliju (plavo), suptalamusnog nukleusa (STN) i substantia nigra (SN). STN je u suptalamusu, a SN nije. | |
| Identifikatori | |
| MeSH | D020530 |
| NeuroNames | 434 |
| NeuroLex ID | birnlex_708 |
| TA98 | A14.1.08.201 A14.1.08.701 |
| TA2 | 5708 |
| FMA | 62010 |
| Anatomska terminologija | |
Suptalamus ili pretalamus je dio međumozga (diencefalon).[1] Najisturenija je struktura suptalamusnog jezgra. Povezan je sa globus pallidus – baznog jezgra velikog mozga (telencephalon).[2]
Struktura
[uredi | uredi izvor]Suptalamus se nalazi na trbušnoj (ventralnoj) strani talamusa, u srednjem dijelu unutrašnje kapsule i bočno od hipotalamusa. To je regija koja je formirana od nekoliko jezgri sive mase i sa njima povezanih struktura bijele tvari, i to:[3][4][5]
- Suptalamusno jezgro, čiji neuroni sadrže glutamat i imaju podražujuće efekte preko neurona globus pallidus i substantia nigra;
- Zona incerta, nalazi se između polja Forel H1 i H2. To je kontinuirana masa sa talamusnim mrežastim jezgrom i prima ulaz iz motorne kore velikog mozga;
- Suptalamusna ploča, formirana od vlakna koja povezuju globus pallidus sa suptalamusnim jezgrom;
- Jezgro (nukleus);
- Forel polja;
- Ansa lenticularis.
Tokom razvoja, suptalamus je u kontinuitetu sa hipotalamusom, ali je odvojena od vlakana bijele mase, uglavnom iz unutrašnje kapsule. Kaudalno je Suptalamus ili pretalamus je na zadnjem kraju odvojen od talamusa putem područja zvanog zona limitans intrathalamica.
Poslije rođenja, suptalamus leži ispod talamusa, pa stoga ima prefiks 'sub' (što znači ispod) "talamusa". Dorzolateralno leži na hipotalamusu.
Veze
[uredi | uredi izvor]Suptalamus razvija aferentne (izlazne) nervne veze sa strukturom zvanom striatum (zadnje-krajnje jezgo) i putamenu) u velikom mozgu, dom leđnog dijela talamusa (srednjih i bočnih grupa jazgara) u međumozgu, a na crvenom jezgru i substantia nigra u srednjem mozgu. Prima uzlazne (aferentne) nervne (ulazne) veze iz substantia nigra i striatuma.[6][7][8][9]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "subthalamus". Arhivirano s originala, 26. 11. 2007.
- ^ "Theme atlas of anatomy: head and neuroanathomy".
- ^ Carpenter, M. (1991). Core Text of Neuroanatomy. Williams & Wilkins. ISBN 978-0683014570.
- ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
- ^ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
- ^ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
- ^ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]