Politički režim
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Politički režim je onaj oblik države u čijem se okviru ispituje kakav je odnos između državnog aparata i naroda u određenoj zemlji.
Razmatranja o prirodi političkog režima uvijek su polazila od osnovnog problema – čiju volju provodi državna organizacija. Već je Hegel u svojoj "Filozofiji historije" dijelom odgovorio na ovo pitanje kada je pisao da se u azijskoj despotiji sprovodila volja jednog, u antičkoj grčkoj i rimskoj oligarhiji volja nekolicine, a u zapadnoj demokratiji volja većine jer su u njoj svi slobodni. Marks je te nazore obradio kao shvatanja da je društvo prošlo kroz nekoliko društveno-ekonomskih formacija i da je razvitak proizvodnje u svakoj od njih, završno s kapitalizmom, bio praćen i razvitkom političke svijesti i spoznajama o nužnosti "napredovanja čovječanstva u svijesti o slobodi". U Hegelovim i Marksovim razmatranjima značajno je to što je u njima sadržan načelan stav da politički režim može provoditi volju pojedinca, volju manjine i volju većine.
Uobičajeni naziv za režime u kojima vlada "volja jednoga" je autokratija. Režimi koji se ravnaju po volji manjine – oligarhija. Režimi koji se ravnaju prema volji većine – demokratija.