Olimpijske igre 2004.
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
 | |
| Grad domaćin | Atina, Grčka |
|---|---|
| Br. država | 201 |
| Br. sportista | 10.625 |
| Br. takmičenja | 301 u 28 sportova (40 disciplina) |
| Otvaranje igara | 13. august 2004. |
| Zatvaranje igara | 29. august 2004. |
Ljetne Zimske
Paraolimpijske igre 2004. | |
Ljetne olimpijske igre 2004. (grčki: Θερινοί Ολυμπιακοί Αγώνες 2004, trans. Therinoí Olympiakoí Agónes 2004),[a] zvanično Igre XXVIII Olimpijade (grčki: Αγώνες της 28ης Ολυμπιάδας, trans. Agónes tis 28is Olympiádas) i također poznate kao Atina 2004. (Αθήνα 2004), bile su međunarodna multisportska manifestacija koja se održavala od 13. do 29 augusta 2004. u Atini, Grčka. Na Igrama se takmičilo 10.625 sportista,[1][2] oko 600 više od očekivanog, u pratnji 5.501 zvaničnika tima iz 201 zemlje,[1] sa 301 medaljom u 28 različitih sportova.[1] Igre 2004. obilježile su prvi put od Ljetnih olimpijskih igara 1996. da su prisustvovale sve zemlje sa nacionalnim olimpijskim komitetom, a također su bile i prvi put da je Atina bila domaćin Igara od njihove prve moderne inkarnacije 1896., kao i povratka Olimpijskih igara svom rodnom mjestu. Atina je postala jedan od samo četiri grada u to vrijeme koji je u dva navrata bio domaćin Ljetnih olimpijskih igara (zajedno sa Parizom, Londonom i Los Angelesom). Na ovim Igrama predstavljen je novi avers medalje, koji je zamijenio dizajn Giuseppea Cassiolija koji se koristio od 1928. godine. Novi dizajn sadrži stadion Panathenaic u Atini[3] ispravljajući dugogodišnju grešku korištenja prikaza rimskog Koloseuma, a ne grčkog prostora.[4] Igre 2004. bile su prve od dvije uzastopne Olimpijske igre koje su održane u Južnoj Evropi od Ljetnih olimpijskih igara 1992. u Barseloni, Španija, a nakon njih su uslijedile Zimske olimpijske igre 2006. u Torinu, Italija.
Ceremoniju otvaranja, iz svečanih loža Olimpijskog stadiona, osim domaćina, grčkog predsjednika Kostisa Stephanopoulosa i premijera Kostasa Karamanlisa, predsjednice Organizacijskog odbora "Atina 2004", Gianne Angelopoulos-Daskalaki i grčkih dužnosnika, pratio je veliki broj stranih državnika, među kojima je bio Tony Blair, Ion Iliescu, Recep Tayyip Erdogan, Tasos Papadopulos, George Bush, španski kralj Huan Carlos, princ Charles, kao i predsednici MOO-a - sadašnji Jacques Rogue i bivši Huan Antonio Samaran. Spektakularnu ceremoniju otvaranja Igara mnogi će pamtiti po scenskim efektima i scenografskim rešenjima, ali, prije svega, po snažnoj poruci da je ovo pravo mjesto rođenja Olimpijskih igara, da su upravo ovdje ponikli svi olimpijski ideali i da je sportsko takmičenje način da svijet pokaže jedno ljepše i humanije lice.
Igre, još od antičkog doba, kada su pokrenute idejom o promoviranju iskonskih civilizacijskih vrijednosti, afirmiraju prave duhovne kanone čovječanstva, solidarnost komunikaciju, prijateljstvo i saradnju među ljudima.
Umjetnički dio ceremonije, prepun snažne simbolike, koji je potpisao međunarodni tim autora na čelu sa uglednim grčkim koreografom Dimitrisom Papaioannouom, počeo je padom komete u vodu, iz koje izranjaju pet olimpijskih krugova u plamenu.
U 30-minutnom performansu, sa više stotina sudionika, autori su, putem specijalnih vizualnih efekata i lasera, podsjetili na značaj antičke Grčke, na korijene nauke i umjetnosti, astronomije i geometrije, na mukotrpan put koji je olimpizam prešao u svojoj dugoj tradiciji.
Tako je iz jezera, vode iz koje se rađa novi život, u koje je bio pretvoren središnji dio stadiona, izronilo drvo masline, kao simbol dugovječnosti, olimpijskog duha i Grčke.
Svečani defile sportista iz 202 zemlje, počeo je ulaskom grčke nacionalne zastave, koju je nosio Piros Dimas, trostruki olimpijski pobjednik u dizanju tegova. Čast da olimpijsku baklju, kao posljednji nositelji donesu na stadion, pripala je Nicosu Galisu, košarkašu, Mimisu Domazosu, nogometašu, Vouli Patoulidou, atletičarki, Kaiju Kahjazviliju, dizaču tegova, Janisu Melissanidisu, gimnastičaru i Nicosu Kaklamanakisu, jedriličaru.
Olimpijske Igre su i medijski događaj, bez presedana, jer je slika sa Olimpijskog stadiona, posredstvom 204 TV-kuće, direktno otišla na sve četiri strane svijeta, dok se za ovaj događaj akreditiralo 22.000 novinara.
Medalje
[uredi | uredi izvor]| XXVIII Olimpijske igre | 
| ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Mjesto | Država | Zlato 
|
Srebro 
|
Bronza 
|
Ukupno |
| 1 |  SAD
|
35 | 40 | 27 | 102 |
| 2 |  Kina
|
32 | 17 | 14 | 63 |
| 3 |  Rusija
|
27 | 27 | 38 | 92 |
| 4 |  Australija
|
17 | 16 | 16 | 49 |
| 5 |  Japan
|
16 | 9 | 12 | 37 |
| 6 |  Njemačka
|
14 | 16 | 19 | 49 |
| 7 |  Francuska
|
11 | 9 | 13 | 33 |
| 8 |  Italija
|
10 | 11 | 11 | 32 |
| 9 |  Južna Koreja
|
9 | 12 | 9 | 30 |
| 1 0 |  Velika Britanija
|
9 | 9 | 12 | 30 |
Bilješke
[uredi | uredi izvor]- ^ Standard Modern Greek pronunciation is Šablon:IPA-el.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c "Athens 2004". International Olympic Committee. olympic.org. Arhivirano s originala, 17. 1. 2013. Pristupljeno 19. 1. 2008.
- ^ "The Olympic Summer Games Factsheet" (PDF). International Olympic Committee. Arhivirano s originala (PDF), 12. 1. 2011. Pristupljeno 5. 8. 2012.
- ^ "Athens' New Olympic Medal Design Win IOC's Nod". People's Daily. 2. 7. 2003. Pristupljeno 5. 8. 2011.
- ^ "Winner Medals". olympic-museum.de. Arhivirano s originala, 4. 7. 2011. Pristupljeno 27. 7. 2011.
Nedovršeni članak Olimpijske igre 2004. koji govori o sportu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.