Krimske planine
Izgled
Krimske planine | |
---|---|
Кримскі гори | |
Najviša tačka | |
Visina | Roman-Koš 1545 m |
Koordinate | 44°36′47″N 34°14′36″E / 44.61306°N 34.24333°E |
Geografija | |
Država/Pokrajina | Ukrajina |
Geologija | |
Vrsta planine | mlađe vjenačne planine alpskog orogena |
Krimske planine (ukrajinski: Krimskí gori, ruski: Krymskie gory, krimskotatarski: Qırım dağları) planinski su sistem na krajnjem jugu poluostrva Krim u ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim.[a]
Položaj
[uredi | uredi izvor]Krimske planine čini nekoliko zasebnih planinskih vrhova, a najviši od njih je vrh Roman-Koš, na nadmorskoj visini od 1.545 metara. Planine su pružaju u smjeru zapad-istok dužinom od oko 160 km, širine oko 50 km, i karakterišu ih strme obale koje se na jugu mjestimično gotovo okomito spuštaju ka obalama Crnog mora. U njenom podnožju je grad Jalta.[1]
Najviši vrhovi
[uredi | uredi izvor]Najviši vrh Krimskih planina je Roman-Koš (ukrajinski: Роман-Кош; ruski: Роман-Кош, krimskotatarski: Roman Qoş) u masivu Babugan sa 1545 m. Ostali veći vrhovi iznad 1200 m su:
- Demir-Kapu (ukrajinski: Демір-Капу, ruski: Демир-Капу, krimskotatarski: Demir Qapı) 1.540 m u masivu Babugan;
- Zejtin-Koš (ukrajinski: Зейтин-Кош; ruski: Зейтин-Кош, krimskotatarski: Zeytün Qoş) 1.537 m u masivu Babugan;
- Kemal-Egerek (ukrajinski: Кемаль-Егерек, ruski: Кемаль-Эгерек, krimskotatarski: Kemal Egerek) 1.529 m u masivu Babugan;
- Eklizi-Burun (ukrajinski: Еклізі-Бурун, ruski: Эклизи-Бурун, krimskotatarski: Eklizi Burun) 1.527 m u masivu Čatirdag;
- Lapata (ukrajinski: Лапата; ruski: Лапата, krimskotatarski: Lapata) 1.406 m u masivu Jaltinska Jajla;
- Sjeverni Demirji (ukrajinski: Північний Демірджі, ruski: Северный Демирджи, krimskotatarski: Şimaliy Demirci) 1.356 m u masivu Demerdži;
- Ai-Petri (ukrajinski: Ай-Петрі, ruski: Ай-Петри, krimskotatarski: Ay Petri) 1,234 m u masivu Ajpetri.
Reference
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Autonomna Republika Krim je od 2016. godine pripojena Rusiji, dok Ukrajina ne priznaje otcjepljenje i smatra ovo područje ukrajinskim
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Mala enciklopedija Prosveta, opšta enciklopedija - četvrto izdanje. Beograd: Prosveta. 1986.