Koza
| Domaća koza | |
|---|---|
 Irska koza | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Artiodactyla |
| Porodica | Bovidae |
| Potporodica | Caprinae |
| Rod | Capra |
| Vrsta | Capra aegagrus |
| Podvrsta | C. a. hircus |
| Trojno ime | |
| Capra aegagrus hircus Linnaeus, 1758. | |
Domaća koza (Capra aegagrus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala privredno korištena domaća životinja, što je čini jednom od najstarijih pripitomljenih životinja. Prema arheološkim dokazima njegovo najranije pripitomljavanje se dogodilo u Iranu oko 8.000 godine pne [1], mada postoje pretpostavke da se to desilo i ranije na Bliskom istoku još tokom XI vijeka pne. Zajedno s ovcama dio su roda Capra unutar porodice Bovidae. Ujedno koza je i usko srodna sa ovcama. Postoji preko 300 različitih rasa koza [2]. Ženku ove vrste naziva se isto kao i cijeli rod "koza", dok je naziv mužjaka "jarac" a mladunčeta "jare".
Koze se koriste za proizvodnju mlijeka, mesa, krzna i kože širom svijeta [3]. Od kozijeg mlijeka se često pravi sir. Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, u 2011. godini u svijetu je živjelo više od 924 miliona koza [4]
Porijeklo
[uredi | uredi izvor]Domaća koza vodi porijeklo od divljih koza. Domestikacija se odvijala vjerovatno još tokom XI vijeka p. n. e. na području Bliskog istoka, po svoj prilici južnog Levanta ili Zagrosa. Obično se pretpostavlja, da domestikacija vrlo brzo dovodi do morfoloških promjena na skeletu takvih životinja kao što je promjena na rogovima, i njihova manja veličina. Arheološki nalazi istražuju se radi utvrđivanja spola i starosti životinja kako bi se razdvojili nalazi domestikovanih od ulovljenih pripadnika populacija.
- Nalazišta koja dokazuju rano domestikacija koza su:
- Ganj Dareh, Irak, 9,000 - 7,500 godina p. n. e. Ovdje se kao dokaz postojanja domestikacije navodi da su klani prije svega muški primjerci, a ti su bili značajno manji od današnjih divljih koza.
- Ali Kosh, Irak, 7.500 - 5.500 godina p. n. e. Ovdje se kao dokaz navodi pretežnost mladih životinja, zajedno s promjenama u korijenu rogova.
Privredno značenje
[uredi | uredi izvor]
Ljudi koriste kozje meso, kožu, mlijeko i kostrijet. Ako imaju na raspolaganju sve dijelove biljki jedu oko 60% listove i stablasto bilje, oko 20% zeljasto bilje i samo oko 20% travu. Vrlo su skromnih zahtjeva, jer im je probava izrazito efikasna. Često ih se naziva i sirotinjskom kravom, jer ih je lakše hraniti i držati ako se nema puno prostora i dovoljno hrane. Ranije, a i danas drže se većinom u brdovitijim krajevima jer su radi svojih sposobnosti penjanja primjerene i za područja u kojima se goveda ne mogu držati. Na našim prostorima skoro uvijek se drže zajedno sa ovcama.
Koze mogu uništiti biljni pokrov čitavih područja i time doprinijeti dezertifikaciji, jer pojedu gotovo svo bilje, zajedno s korijenjem.
Koze su se sve do početka 20. vijeka često koristile i za vuču. Iznenađujuće snažne koze uprezale su se u kočije ili kola, a ako nije bilo na raspolaganju većih životinja, koristile su se i za oranje. U Tibetu su se koze koristile za transport soli.
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Danas su domaće koze rasprostranjene u svim dijelovima svijeta, s izuzetkom krajnje hladnih područja. Širom zemljine kugle mornari su ostavljali žive domaće koze kao zalihu hrane za moguće brodove u prolazu, gdje su vremenom podivljale. Na mnogim takvim ostrvima, kao na primjer na Galapagosu, podivljale koze imale su razorni uticaj na autohtonu floru i faunu. Radi toga, na mnogim ostrvima ove koze su svjesno istrijebljene. Podivljalih domaćih koza ima i u Australiji.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Zeder, Melinda A.; Hesse, Brian (2000). "The Initial Domestication of Goats (Capra hircus) in the Zagros Mountains 10,000 Years Ago". Science. 287 (5461): 2254–7. Bibcode:2000Sci...287.2254Z. doi:10.1126/science.287.5461.2254. PMID 10731145.
- ^ Hirst, K. Kris. "The History of the Domestication of Goats". About.com. Accessed August 18, 2008.
- ^ Coffey, Linda; Hale, Margo; Wells, Ann (August 2004). "Goats: Sustainable Production Overview". attra.ncat.org. Archived from the original on February 4, 2007.
- ^ FAOSTAT, United Nations Food and Agriculture Organization, archived from the original on January 25, 2016, retrieved January 19, 2014
- ^ Balkanska koza (TV Far - Zvanični kanal)
Literatura
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Riječ struke: Kozarstvo (AgroTV - Zvanični kanal)
- Izbor rase - Alpska, Sanska ili Burska (Kozarstvo - AgroTV - Zvanični kanal)
- Ishrana koza (Kozarstvo - AgroTV - Zvanični kanal)
- Izgradnja kozarnika (Kozarstvo - AgroTV - Zvanični kanal)
- Objekti i oprema za koze (Farmia, Tanja Sarić, 2016.)[mrtav link]
- Pravilna muža (Kozarstvo - AgroTV - Zvanični kanal)
- Mašinska muža koza (Balkanika - Zvanični kanal)
- Kozje mlijeko (Kozarstvo - AgroTV - Zvanični kanal)
- Kozji sir (Kozarstvo - AgroTV - Zvanični kanal)
- Domaći kozji kačkavalj (Balkanika - Zvanični kanal)
- Jaretina (Kozarstvo - AgroTV - Zvanični kanal)
- Može bolje: Intenzivno gajenje alpske koze (AgroTV - Zvanični kanal)
- Ekstenzivno gajenje balkanske koze na Staroj planini (RTS Kvadratura kruga - Zvanični kanal)
- Bolesti koza (Kozarstvo - AgroTV - Zvanični kanal)
- Riječ struke: Bolesti koza (AgroTV - Zvanični kanal)
