Idi na sadržaj

Ija (mitologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Antonio da Correggio: Ija i Zeus

Io (grč. Ίώ, Iố) djevojka je u grčkoj mitologiji u koju je bio zaljubljen Zeus.

Mitologija

[uredi | uredi izvor]

Jednoga dana Zeus je primijetio Iju koju je istog trenutka poželio. Obavio je oblacima da bi je sakrio od svoje ljubomorne žene Here. Hera je svejedno došla provjeriti vara li je njen muž. Zeus je pokušao sakriti svoju prijevaru tako da je sebe pretvorio u bijeli oblak, a Iju u prekrasnu bijelu junicu. Međutim, Hera je prozrela prijevaru i zahtijevala junicu kao dar. Nemoćni Zeus je pristao, a Hera je potom dala Argu da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio Hermesu da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovih stotinu očiju. Ija je puštena na slobodu.

Hera je poslala obada da ubode i muči Iju koja je lutala zemljom. Ija je s vremenom prešla preko prolaza koji je po njoj nazvan Bospor ("juničin prolaz"), a tamo se susrela i sa Prometejem. Prometej je bio prikovan za stijenu jer ga je Zeus kaznio zbog toga što je donio vatru smrtnicima. Bez obzira na svoje muke, tješio je Iju i rekao joj da će se vratiti u ljudsko obličje i postati predak najvećeg junaka, Herakla.

Zatim je prošla preko mora koje je po njoj nazvano Jonsko more, a naposljetku je stigla do tadašnjeg "kraja svijeta" Egipta gdje su je Egipćani obožavali kao božicu, a Zeus joj je vratio ljudski oblik. Ovdje je rodila njegovog sina Epafa, a vjenčala se s egipatskim kraljem Telegonom.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]