Gacko
Gacko | |
|---|---|
(Općina i naselje) | |
| Općina Gacko | |
| Panorama Gacka Panorama Gacka | |
  Gacko | |
| Koordinate: 43°10′N 18°32′E / 43.167°N 18.533°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Gacko |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Milan Radmilović [1] (SDS) |
| Površina | |
| • Grad | 735,88 km2 |
| Nadmorska visina | 940 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 9.734 |
| • Općina (gustoća) | Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije "," /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 5.784 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 89 240 |
| Pozivni broj | (+387) 59 |
| Matični broj | 205958[2] |
| Matični broj općine | 20117 |
| Veb-sajt | Općina Gacko |
Gacko je naselje i sjedište istoimene općine u sjeveroistočnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina.[3] Graniči sa općinama: Foča, Kalinovik, Nevesinje i Bileća.
Etimologija
Među historičarima vlada podijeljeno mišljenje kako je Gacko dobilo ime: većina njih zastupa stav da naziv potiče od brda Gat koje se nalazi na obodu Gatačkog polja. Ovo mišljenje sačuvano je u narodnom predanju. Akademik Vladimir Ćorović je svojevremeno pisao da je Gacko dobilo ime po Gotima koji su kratkotrajno vladali ovim prostorima.
Stari naziv za Gacko bio je "Metohija",[nedostaje referenca] po hercegovačkom izrazu za izuzetno loše vrijeme, obzirom na to da je klima u Gacku karakteristična sa teškim, dugim i snjegovitim zimama i izuzetno niskim temperaturama tokom cijele godine.
Geografija
Općina Gacko zauzima površinu od 736 km2 i ima oko 11.000 stanovnika. Nadmorska visina grada je 940 m što uslovljava umjereno kontinentalnu klimu sa hladnim zimama i toplim ljetima. Smješten je uglavnom na Gatačkom polju ispod visoravni Ponikve. Ovdje je nastalo prvo vještačko jezero u BiH, Klinje, nazvano po toponimu Klini, mjestu na kome je "uklinjeno". Površina jezera je 26 hektara. Akumulirano je od 1891. do 1896. izgradnjom kamene lučne brane, prve ove vrste na Balkanu. Gacko je jedan od dva grada u Republici Srpskoj koji ima svoju termoelektranu i rudnik.
Historija
Brojne gradine govore o naseljenosti Ilira u željeznom dobu. U rimskim izvorima o Oktavijanovim ratovima iz 33-35. god p.n.e, kada je osvajao ilirska područja, se govori o osvajanju Pirusta (koji su živjeli na području gornje Drine) i Melkumana. Iz tog podatka historičari Melkumane smještaju na Gatačko polje. Rimljani grade svoja naselja u Gračanici, Gacku i Kazancima, ali se život nastavio i u predrimskim gradinama (Jasenik ,Kokorina, Jugovići, Gradina, posebno oko Avtovca, Slivuljama i Koritima), što je potvrđeno rimskim građevinskim materijalom i novcem. Rimljani grade dva puta. Jedan je išao iz Epidaura (Cavtat) prema Podrinju (poznat kao Dubrovački drum), a drugi je dolazio iz Nevesinjskog polja i išao prema Nikšiću i Skadru. I ovdje je manji dio stanovništva dobio status rimskog građanina što potvrđuju pronađeni nadgrobni natpisi iz Voljica kod Korita. [4]
Grad se u historijskim izvorima prvi put pominje u ljetopisu popa Dukljanina oko 1150. godine kao oblast koja je ulazila u sastav župe Podgorje, dok ga dubrovački pisani izvori navode od 1278. godine. Prvi tragovi naseljenosti datiraju još od starog paleolita, što svjedoče tragovi nađeni na lokalitetima Ružina pećina. Na tim područjima postoje tragovi naseljenosti od strane Kelta, a kasnije i Rimskog carstva. U svojoj burnoj historiji, ovaj grad je mijenjao gospodare: kod Gacka je, 1276. godine, srpski kralj Dragutin pobijedio svog oca, kralja Uroša I, i nakon toga došao na presto; posle sloma Dušanovog carstva ušlo je u sastav Bosanskog kraljevstva, a 1465. godine pada pod vlast Osmanlija, dok odlukom Berlinskog kongresa, u ovaj kraj ulaze austrijske trupe 1878. godine.
Kultura
Ekonomija
Gacko je jedna od najrazvijenijih bosanskohercegovačkih općina, sa razvijenom privredom i industrijom.
Općina Gacko ima godišnji budžet od oko 11,2 miliona maraka, čime ima najveći budžet po glavi stanovnika u BiH.[nedostaje referenca]
Glavni nosilac privrednog razvoja u općini je Rudnik i Termoelektrana Gacko, jedna od dvije termoelektrane u RS, koja zapošljava oko 1.800 radnika i proizvodi trećinu ukupne električne energije u RS.
U općini je zaposleno preko 3.500 radnika,[nedostaje referenca] a stopa nezaposlenosti je oko 20%.[nedostaje referenca] Prosječna plata u općini iznosi 977 KM.[nedostaje referenca]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Gacko
| Sastav stanovništva – općina Gacko | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[3] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 8 990 (100,0%) | 10 788 (100,0%) | 10 279 (100,0%) | 12 033 (100,0%) | |||
| Srbi | 8 556 (95,17%) | 6 661 (61,74%) | 6 215 (60,46%) | 7 634 (63,44%) | |||
| Bošnjaci | 369 (4,105%) | 3 858 (35,76%)1 | 3 424 (33,31%)1 | 4 184 (34,77%)1 | |||
| Ostali | 50 (0,556%) | 156 (1,446%) | 22 (0,214%) | 33 (0,274%) | |||
| Hrvati | 15 (0,167%) | 29 (0,269%) | 21 (0,204%) | 15 (0,125%) | |||
| Jugoslaveni | – | 84 (0,779%) | 380 (3,697%) | 20 (0,166%) | |||
| Crnogorci | – | – | 215 (2,092%) | 142 (1,180%) | |||
| Makedonci | – | – | 1 (0,010%) | 3 (0,025%) | |||
| Albanci | – | – | 1 (0,010%) | 1 (0,008%) | |||
| Slovenci | – | – | – | 1 (0,008%) | |||
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Gacko
| Sastav stanovništva – naselje Gacko | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[7] | 1991.[7] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 5 784 (100,0%) | 4 584 (100,0%) | 2 602 (100,0%) | 1 604 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | – | 2 253 (49,15%)1 | 1 235 (47,46%)1 | 776 (48,38%)1 | |||
| Srbi | – | 2 144 (46,77%) | 1 100 (42,28%) | 776 (48,38%) | |||
| Ostali | – | 81 (1,767%) | 10 (0,384%) | 6 (0,374%) | |||
| Jugoslaveni | – | 78 (1,702%) | 207 (7,955%) | 15 (0,935%) | |||
| Hrvati | – | 28 (0,611%) | 17 (0,653%) | 10 (0,623%) | |||
| Crnogorci | – | – | 31 (1,191%) | 20 (1,247%) | |||
| Makedonci | – | – | 1 (0,038%) | – | |||
| Albanci | – | – | 1 (0,038%) | – | |||
| Slovenci | – | – | – | 1 (0,062%) | |||
Sport
FK Mladost Gacko
Fudbalski klub Mladost je osnovan 1970. godine i u SFRJ se takmičio u regionalnoj ligi. Najveći prijeratni uspjeh klub je doživio plasmanom u Republičku ligu Bosne i Hercegovine. Poslije rata, FK Mladost Gacko se takmičio u 1. ligi Republike Srpske a kasnije u Premijer ligi Bosne i Hercegovine iz koje ispada 2001/2002 godine. Trenutno klub se takmiči u Prvoj ligi Republike Srpske. Svoj najveći poslijeratni uspjeh je plasman u četvrtfinale kupa Bosne i Hercegovine 2000/01 godine.
KK Mladost Gacko
Košarkaški klub Mladost Gacko osnovan je 1996. godine. Najveći uspjeh kluba je osvajanje kupa Republike Srpske. Klub je ugašen 2005. Trenutno u Gacku postoji OKK Gacko, koji se takmiči u 1. ligi Republike Srpske.
KK Terma Gacko
Karate klub Terma Gacko bio je jedan od najuspješnijih karate klubova Bosne i Hercegovine. Klub je osnovao dr. Senad Sarić a najveći uspjeh doživjeo je plasmanom u pojedinačnom takmičenju u Evropi. Treće mjesto tada je osvojio Haris Čampara koji je poginuo 8. juna 1992. godine braneći Sarajevo. Klub i danas uspješno postoji u Gacku.
Također pogledajte
Reference
- ^ Rezultati izbora 2008
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 14. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b c "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, općina Gacko". nasbih.com. Pristupljeno 14. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Bugojno". nasbih.com. Pristupljeno 14. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
