Idi na sadržaj

Edwardsov sindrom

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Edwardsov sindrom
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10Q91.0-Q91.3
ICD-9758.2
DiseasesDB13378
MedlinePlus001661
eMedicineped/652

Edwardsov sindrom, poznat i kao trisomija 18, je genetički poremećaj koji je uzrokovan pojavom treće kopije ili dijela hromosoma 18.[1] Utiče na mnoge dijelove tijela.[1] Bebe su često rođene malene i imaju srčane greške.[1] Ostale karakteristike uključuju malu glavu, malu vilicu , stisnute pesnice sa preklapajućim prstima i teške intelektualne poteškoće.[1]

Uzrok i prognoza

[uredi | uredi izvor]

Većina slučajeva Edwardsovog sindroma nastaje zbog problema tokom formiranja reproduktivnih ćelija ili tokom ranog razvoja. Stopa bolesti raste s starošću majke. Rijetko, slučajevi mogu biti naslijeđeno od roditelja neke osobe. Ponkad nemaju sve ćelije dodatni hromosom, stanje poznato pod nazivom mozaična trisomija, a simptomi u tim slučajevima mogu biti manje ozbiljni.Ultrazvuk tokom trudnoće može povećati sumnju za stanje, koje se može potvrditi amniocentezom.

Liječenje

[uredi | uredi izvor]

Liječenje je suportivno, tj. podrška. Nakon rođenja jednog djeteta sa ovim stanjem, rizik od drugog je obično oko jedan posto. To je drugo najčešće stanje usljed trećeg hromosoma pri rođenju, nakon Downovog sindroma.[2]

Epidemiologija i historija

[uredi | uredi izvor]

Edwardsov sindrom javlja se kod otprilike 1 na 5.000 živorođenih.[1] Neke studije pokazuju da je više ženskih beba koje prežive do rođenja.[3] Mnogi tako pogođeni umiru prije rođenja.[1] Preživljavanje nakon godinu dana života iznosi oko 5–10%.[1]

Ovaj sindom imenovan je po engleskom genetičaru Johnu Hiltonu Edwardsu, koji ga je prvi opisao, 1960.[4]

Znaci i simptomi

[uredi | uredi izvor]
Stisnuta ruka i preklapajući prsti: kažiprst prekriva treći prst i peti prst prekriva četvrti, što je karakteristično kod trisomije 18. To je uzrokovano kongenitalnom zglobnom kontrakturom.[5]

Djeca rođena sa Edwardsovim sindromom mogu imati neke ili sve ovih obilježja: malformacije bubrega, strukturne oštećenja srca pri rođenju (tj., ventrikularni septni defekt, atrijski septni defekt, patent ductus arteriosus), crijeva koja strše izvan tijela (omfalocel), atreziju jednjaka, intelektualne poremećaje, zastoje u razvoju, nedostatak rasta, poteškoće sa ishranom, poteškoće s disanjem, i artrogripozu (poremećaj mišića koji pri rođenju izazivaju više zglobnih kontraktura).[6][7]

Neke fizičke malformacije povezane sa Edwardsovim sindromom uključuju malu glavu (mikrocefalija) praćenu istaknutim stražnjim dijelom glave (okcipitacija), nisko postavljene, nepravilne uši, nenormalno malu vilicu (mikrognatija ), rascjep usne / rascjep nepca, natečeni nos, uski otvori kapka (blefarofimoza), široko razmaknutih očiju (okularni hipertelorizam), spuštanje gornjih kapka (ptoza), kratka grudna kost, stisnute šake, ciste horoidnog pleksusa, nerazvijeni palčevi i / ili nokti, odsutan radijus, spojen drugi i treći nožni prst, te malformacije na potkoljenica i stopala, a kod muškaraca, nespušteni testisi.[6][7]

In utero, najčešći poremećaji su srčane anomalije, praćene anomalijama centralnog živčanog sistema, kao što su nepravilnosti oblika glave. Najčešća intrakranijalna anomalija je prisustvo cista horoidnog pleksusa, koje su džepovi tekućine na mozgu. Oni sami po sebi nisu problematični, ali njihova prisutnost može biti pokazatelj trisomije18.[8][9] Ponekad je przisutan višak amnionske tečnosti ili polihidramnios.[6] Iako je neuobičajeno za sindrom, Edwardsov sindrom izaziva veliki dio prenatalnih slučajeva Dandy-Walkerovih malformacija.[10][11]

Genetika

[uredi | uredi izvor]

Edwardsov sindrom je hromosomska abnormalnost koju karakterizira prisustvo dodatnog primjerka genetičkog materijala na 18. hromosomu, bilo u cjelini (trisomija 18), bilo djelomično (kao što je posljedica translokacija) . Dodatni hromosom se obično javlja prije začeća. Učinci dodatne kopije uveliko se razlikuju, ovisno o opsegu dodatne kopije, genetičkoj historiji i šansama. Edwardsov sindrom javlja se u svim ljudskim populacijama, ali je češći kod ženskog potomstva.[12]

Zdrava jajna ćelija i/ili sperma sadrže pojedinačne hromosome, od kojih svaki doprinosi garnituri od 23 para hromosoma potrebnih za stvaranje normalne ćelije s tipiskm kariotipom od 46 hromosoma. Numeričke greške mogu nastati u bilo kojem od dviju mejotskih dioba i prouzrokovati neuspjeh hromosoma da se odvoji u kćeke (nendisjunkcija). To rezultira dodatnim hromosomom, što čini haploidni broj 24, a ne 23. Fertilizacija jajašca ili osemenjivanje spermom koja sadrži dodatni hromosom dovodi do trisomije ili tri kopije hromosoma, a ne dvije.[13]

Trisomija 18 (47,XX,+18) nastaje zbog mejotske nedisjunkcije. Uz nedisjunkciju, stvara se gamet (tj. , sperma ili jajna ćelija) s dodatnom kopijom hromosoma 18 pa gamet tako ima 24 hromosoma. U kombinaciji s normalnom gametom drugog roditelja, embrion ima 47 hromosoma, sa tri kopije hromozsoma 18.

Mali procenat slučajeva događa se kada samo neke ćelije u tijelu imaju dodatnu kopiju hromosoma 18, što rezultira u miješanoj populaciji ćelija s različitim brojem hromosoma. Takvi se slučajevi ponekad nazivaju mozaični Edwardsov sindrom. Vrlo rijetko, komad hromosoma 18 veže se na drugi hromosom (translociran) prije ili nakon začeća. Pogođene osobe imaju dvije kopije hromosoma 18 plus dodatni materijal iz hromosoma 18 pričvršćene na drugi hromosom. Kod translokacije, osoba ima djelomičnu trisomiju za hromozom 18, a abnormalnosti su često manje ozbiljne nego kod tipskog Edwardsovg sindroma.

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]

Ultrazvuk može povećati sumnju na stanje, što može potvrditi amniocenteza.[3]

Razine PAPP-A, AFP, uE3 i slobodnog β-hCG, tokom trudnoće općenito opadaju.[14]

Prognoza

[uredi | uredi izvor]

Otprilike 95% pogođenih trudnoća ne rezultiraju živorođenjem.[12] Glavni uzrocismrti uključuju apneju i srčane nepravilnosti. Nemoguće je predvidjeti tačnu [prognozu tokom trudnoće ili neonatalnog perioda.[12] Polovina žive novorođenčadi ne preživi nakon prve sedmice života.[15] Medijana životnog vijeka je pet do 15 dana.[16][17] Oko 8–12% novorođenčadi preživi dućrod jedne godine.[18][19][potreban kvalitetniji izvor] Jedan posto djece živi do 10 godina,[12] iako je retrospektivna kanadska studija o 254 djece s trisomijom 18 pokazala da ih deset godina preživljava oko 9,8%.[19]

Epidemiologija

[uredi | uredi izvor]

Edwardsov sindrom javlja se kod otprilike jednog od 5.000 živorođenih, ali više koncepcija utiče na sindrom jer većina onih kojima je prenatalno dijagnosticirano to stanje neće preživjeti do poroda.[1] Iako i žene u 20-im i ranim 30-tim mogu začeti bebe sa Edwardsovim sindromom, rizik od začeća djeteta s njim raste s njihovim godinama. Prosječna dob majke za začeće djeteta s ovim poremećajem je 32,5 godina.[20]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d e f g h "trisomy 18". GHR. mart 2012. Arhivirano s originala, 2. 10. 2016. Pristupljeno 1. 10. 2016.
  2. ^ Jorde, Lynn B.; Carey, John C.; Bamshad, Michael J. (2009). Medical Genetics (jezik: engleski) (4 izd.). Elsevier Health Sciences. str. 109. ISBN 978-0323075763. Arhivirano s originala, 2. 10. 2016.
  3. ^ a b "Trisomy 18". Orphanet. maj 2008. Arhivirano s originala, 3. 10. 2016. Pristupljeno 1. 10. 2016.
  4. ^ "Edwards syndrome (John Hilton Edwards)". WhoNamedIt.com. Arhivirano s originala, 9. 7. 2008. Pristupljeno 24. 7. 2008.
  5. ^ Cereda, Anna; Carey, John C (23. 10. 2012). "The trisomy 18 syndrome". Orphanet Journal of Rare Diseases. 7: 81. doi:10.1186/1750-1172-7-81. ISSN 1750-1172. PMC 3520824. PMID 23088440.
  6. ^ a b c "What is Trisomy 18?". Trisomy 18 Foundation. Arhivirano s originala, 23. 3. 2009. Pristupljeno 24. 7. 2008.
  7. ^ a b "Trisomy 18". Medline. Arhivirano s originala, 1. 10. 2008. Pristupljeno 24. 7. 2008.
  8. ^ Hurt K, Sottner O, Záhumenský J, et al. (2007). "[Choroid plexus cysts and risk of trisomy 18. Modifications regarding maternal age and markers]". Ceska Gynekol (jezik: Czech). 72 (1): 49–52. PMID 17357350.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  9. ^ Papp C, Ban Z, Szigeti Z, Csaba A, Beke A, Papp Z (2007). "Role of second trimester sonography in detecting trisomy 18: a review of 70 cases". J Clin Ultrasound. 35 (2): 68–72. doi:10.1002/jcu.20290. PMID 17206726.
  10. ^ Imataka, George; Yamanouchi, Hideo; Arisaka, Osamu (2007). "Dandy–Walker syndrome and chromosomal abnormalities". Congenital Anomalies (jezik: engleski). 47 (4): 113–118. doi:10.1111/j.1741-4520.2007.00158.x. ISSN 1741-4520. PMID 17988252.
  11. ^ Stambolliu, Emelina; Ioakeim-Ioannidou, Myrsini; Kontokostas, Kimonas; Dakoutrou, Maria; Kousoulis, Antonis A. (1. 9. 2017). "The Most Common Comorbidities in Dandy-Walker Syndrome Patients: A Systematic Review of Case Reports" (PDF). Journal of Child Neurology (jezik: engleski). 32 (10): 886–902. doi:10.1177/0883073817712589. ISSN 0883-0738. PMID 28635420.
  12. ^ a b c d Chen, MD, Harold. "Introduction to Trisomy 18". EMedicine. Arhivirano s originala, 4. 8. 2008. Pristupljeno 24. 7. 2008.
  13. ^ Mittleman, A., ured. (1995). "An International System for Human Cytogenetic Nomenclature". Arhivirano s originala, 7. 7. 2006. Pristupljeno 4. 6. 2006. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |1= (pomoć)
  14. ^ "Prenatal Diagnose". Arhivirano s originala, 17. 8. 2018. Pristupljeno 17. 8. 2018.
  15. ^ "Trisomy 18: MedlinePlus Medical Encyclopedia". Nlm.nih.gov. 14. 12. 2011. Arhivirano s originala, 21. 1. 2012. Pristupljeno 4. 1. 2012.
  16. ^ Rodeck, Charles H.; Whittle, Martin J. (1999). Fetal Medicine: Basic Science and Clinical Practice. Elsevier Health Sciences. ISBN 0-443-05357-X.[mrtav link]
  17. ^ Zoler, Mitchel L. (1. 3. 2003). "Trisomy 13 survival can exceed 1 year". OB/GYN News. Arhivirano s originala, 18. 7. 2012. Pristupljeno 24. 7. 2008.
  18. ^ "Trisomy 13 survival can exceed 1 year | OB/GYN News". Find Articles. 1. 3. 2003. Arhivirano s originala, 21. 2. 2012. Pristupljeno 4. 1. 2012.
  19. ^ a b Nelson, Katherine E.; Rosella, Laura C.; Mahant, Sanjay; Guttmann, Astrid (2016). "Survival and Surgical Interventions for Children With Trisomy 13 and 18". JAMA. 316 (4): 420–8. doi:10.1001/jama.2016.9819. PMID 27458947. Arhivirano s originala, 17. 11. 2016. Pristupljeno 3. 12. 2016.
  20. ^ "Prevalence and Incidence of Edwards Syndrome". Diseases Center-Edwards Syndrome. Adviware Pty Ltd. 4. 2. 2008. Arhivirano s originala, 25. 6. 2004. Pristupljeno 17. 2. 2008. mean maternal age for this disorder is 32½

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Edwardsov sindrom
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Edwardsov_sindrom&oldid=3555039"