Idi na sadržaj

Dimitrije I, veliki knez Moskve

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dimitrije I
Veliki knez Moskve
Vladavina13. novembar 1359 – 19. maj 1389.
PrethodnikIvan II
NasljednikVasilije I
SupružnikEudoksija Dimitrijevna
Djeca
DinastijaRjurik
OtacIvan II, veliki knez Moskve
MajkaAleksandra Velijaminova
Rođenje12. oktobar 1350.
Moskva, Velika Kneževina Moskva
Smrt19. maj 1389 (u 38. godini)
Moskva, Velika Kneževina Moskva
Mjesto sahraneKatedrala Arhanđela, Moskva

Dimitrije I Donski (ruski: Дми́трий Ива́нович Донско́й; 12. oktobar 1350 – 19. maj 1389) bio je veliki knez Moskve od 1359. do 1389. godine. Bio je prvi moskovski knez koji se otvoreno suprostavio mongolskoj vlasti u Rusiji. Nadimak "Donski" je dobio nakon velike pobjede nad Mongolima u bici na Kulikovom polju kod rijeke Don 1380. godine.

Borba za nasljedstvo

[uredi | uredi izvor]

U trenutku smrti Dimitrijeva oca Ivana II 1359. godine novi veliki knez je imao samo 9 godina. Tu prilično opasnu situaciju po novoga vladara tada spašava Aleksej, patrijarh ruske pravoslavne crkve, i postaje njegov regent. Bez obzira na to crkveno upletanje koje sigurno spašava Dimitrijev život od strane ruskih pretendenata na vladavinu u Moskvi ono je bilo bez ikakva uticaja na Zlatnu Hordu koja donosi odluku da se titula velikog kneza Vladimira uruči Dimitriju knezu Suzdala. Ta odluka će biti opozvana tek 1363. godine kada dolazi do vjenčanja Dimitrija Donskog i kćerke Dimitrija od Suzdala. To vjenčanje neće dovesti do potpunog mira između dva velika protivnika, ali su oni od tada ponekad saveznici, a ponekad ponovno neprijatelji.

Litvanija

[uredi | uredi izvor]

Veliki požar koji 1365. godine uništava Moskvu kako će se kasnije dokazati biva bogom dan za spas sveukupne države. Uvidjevši ovo uništenje Dimitrije Donski naređuje prvu gradnju Kremlja od kamena kako bi se spriječilo ponavljanje ove nesreće. Ta gradnja se ubrzo isplaćuje kada nakon Moskovskog poraza u bitki protiv Litvanije i Tvera 21. novembra 1368. godine protivnička vojska opsjeda Kremlj. Jedini razlog koji sprečava njegov pad tada postaju novi od kamena napravljeni zidovi. Dimitrijeva osveta za ovaj poraz biva paljenje područja velikog Tverskog kneževstva u ljeto 1370. godina. Taj potez 1372. godine dovodi do nove neuspješne opsade Kremlja od strane Litvanije koja nakon osvajanja Smolenska ima granicu samo 70 kilometara od Moskve. Na kraju jedini kakav takav Moskovski uspjeh će biti povratak Smolenska. Ovaj rat na kraju završava prije svega smrću Olgierda velikog vojvode Litvanije 1377. godine nakon čega će ova neprijateljska država biti zauzeta svojim unutrašnjim problemima.

Donski

[uredi | uredi izvor]

Kraj ovog rata kao i nestanak nezavisnog Tvera je bio očit Dimitriju Donskom već koju godinu ranije tako da on s Dimitrijem od Suzdala napada i pobjeđuje Bugarsku državu (na području Volge) koja tada u Rusiji postaje potpuno nevažni budući faktor. Ti Moskovski uspjesi su stvorili paniku kod Zlatne Horde koja se pobojala da njihov vazal postaje prejak za vlastito dobro. Prvu mongolsku vojsku Dimitrije Donski pobjeđuje 11. augusta 1378. godine, samo da bi dvije godine potom bila poslana puno veća vojska. U bitki kod Kulikova kod rijeke Don 8. septembra 1380. godine Dimitrij veliki knez Moskve pobjeđuje vojsku Zlatne Horde koju predvodi kan Mamaj i dobija svoj nadimak Donski. Taj neočekivani događaj dovodi do promjene mongolskog rukovodstva i nove invazije 1382. godine. Ovoga puta Moskvi nije bilo spasa i ona pretrpljuje katastrofalne posljedice radi pobune Dimitrija Donskog koji tada bježi na dovoljno daleko i na dovoljno sigurno mjesto.

U mirovnom sporazumu koji će se potom sklopiti Moskva ponovno postaje zadužena za skupljanje poreza ruskih zemalja u ime Zlatne Horde, a Dimitrije Donski je ponovno njen vladar. On umire 19. maja 1389. godine prepuštajući svoju državu sinu bez potrebe da on bude potvrđen od mongolskog kana što je po prvi put u historiji Moskve.

Zbog svoje pobjede nad Mongolima 1380. godine Dimitrije Donski je postao mitska ličnost Ruske historije.