Idi na sadržaj

Alzheimerova bolest

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Faze atrofije kod Alchajmerove bolesti

Alzheimerova bolest (lat. Morbus Alzheimer) je neurodegenerativno oboljenje i najpoznatiji oblik demencije. Ovu bolest je prvi opisao Alois Alzheimer, po kojem je i dobila ime. U najčešćem obliku nastupa kod ljudi starijih od 65 godina, koji čine 60 % od ukupno 24 miliona oboljelih.[1] Svojstvo bolesti je slabljenje kognitivnih sposobnosti, koje je praćeno smanjenom aktivnošću, izmjenjenim ponašanjem i neuro-psihološkim simptomima. Prvi simtomi počinju sa učestalim zaboravljanjem, koji se često pogrešno shvataju i tumače kao "problem godina". U ranim fazama bolesti, najprepoznativljivi simptom je gubitak pamćenja. Kako se bolest razvija, daljni simptomi su zbunjenost, agresivnost, gubitak volje.

Godinama prije prvih kliničkih simptoma, u mozgu se stvaraju naslage, koje se talože u neuronima. Liječenje promjena još nije moguće. Lijekovima je moguće usporiti nastupanje bolesti.

Do danas nije u potpunosti pojašnjen razlog nastupanja Alzheimerove bolesti. Utvrđene su mutacije tri različita gena, koji važe za izazivače ranih formi bolesti.

Alchajmerova bolest (AD) je neurodegenerativna bolest koja obično počinje polahko i progresivno se pogoršava,[2] i uzrok je 60-70% slučajeva demencije.[2][3] Najčešći rani simptom je teškoća u pamćenju nedavnih događaja.[4] Kako bolest napreduje, simptomi mogu uključivati probleme s jezikom, dezorijentaciju (uključujući i lahko gubljenje), promjene raspoloženja, gubitak motivacije, samozanemarivanje i probleme u ponašanju.[2] Kako se stanje pogoršava, osoba se često povlači iz porodice i društva.[5] Postepeno, tjelesne funkcije se gube, što na kraju dovodi do smrti. Iako brzina napredovanja može varirati, prosječan životni vijek nakon dijagnoze je tri do dvanaest godina.[6]

Uzrok Alchajmerove bolesti je slabo shvaćen.[5] Mnogo je okolišnih i genetskih faktora rizika povezanih s njegovim razvojem. Najjači genetski faktor rizika potiče od alela apolipoproteina E.[7][8] Ostali faktori rizika uključuju historiju povreda glave, kliničku depresiju i visok krvni pritisak.[4] Napredak bolesti pogrešnog savijanja proteina je u velikoj mjeri povezan s amiloidnim plakovima, neurofibrilarnim zapetljanjima i gubitkom neuronskih veza u mozgu.[9] Vjerovatna dijagnoza se temelji na povijesti bolesti i kognitivnom testiranju, s medicinskim slikama i krvnim testovima kako bi se isključili drugi mogući uzroci.[10][11] Početni simptomi se često pogrešno smatraju normalnim starenjem mozga.[5] Za tačnu dijagnozu potrebno je ispitivanje moždanog tkiva, ali to se može obaviti tek nakon smrti.[12][13]

Nijedan tretman ne može zaustaviti ili preokrenuti njegovo napredovanje, iako neki mogu privremeno poboljšati simptome.[2] Zdrava prehrana, fizička aktivnost i društveni angažman općenito su korisni u starenju i mogu pomoći u smanjenju rizika od kognitivnog pada i Alchajmerove bolesti.[9] Pogođene osobe se sve više oslanjaju na druge za pomoć, često stavljajući teret na njegovatelje.[14] Pritisci mogu uključivati socijalne, psihološke, fizičke i ekonomske elemente.[14] Programi vježbi mogu biti korisni u odnosu na aktivnosti svakodnevnog života i mogu potencijalno poboljšati rezultate.[15] Problemi u ponašanju ili psihoze zbog demencije ponekad se liječe antipsihoticima, ali to ima povećan rizik od rane smrti.[16][17]

Od 2020. godine, bilo je oko 50 miliona ljudi širom svijeta s Alchajmerovom bolešću.[18] Najčešće počinje kod osoba starijih od 65 godina godine, iako je do 10% slučajeva ranije, što pogađa one od 30-ih do sredine 60-ih godina.[19][20] Pogađa oko 6% ljudi starijih od 65 godina[5], a žene češće od muškaraca.[21] Bolest je dobila ime po njemačkom psihijatru i patologu Aloisu Alchajmeru, koji ju je prvi opisao 1906. godine[22] Alchajmerovo finansijsko opterećenje za društvo je veliko, sa procijenjenim globalnim godišnjim troškovima od 1 trilion US$.[18] Ona je rangirana kao sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu.[23]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Ferri CP, Prince M, Brayne C; et al. (2005). "Global prevalence of dementia: a Delphi consensus study". Lancet. 366 (9503): 2112–7. doi:10.1016/S0140-6736(05)67889-0. PMID 16360788. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link) (en)
  2. ^ a b c d "Dementia Fact sheet". World Health Organization. 15. 3. 2023. Pristupljeno 10. 7. 2023.
  3. ^ Simon RP, Greenberg DA, Aminoff MJ (2018). Clinical neurology (Tenth izd.). [New York]: McGraw Hill. str. 111. ISBN 978-1-259-86173-4. OCLC 1012400314.
  4. ^ a b "Alzheimer disease". Nature Reviews Disease Primers. 7 (1): 33. maj 2021. doi:10.1038/s41572-021-00269-y. PMC 8574196 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 33986301 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
  5. ^ a b c d "Alzheimer's disease". BMJ. 338: b158. februar 2009. doi:10.1136/bmj.b158. PMID 19196745.
  6. ^ "Alzheimer's stages: How the disease progresses". Mayo Clinic (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 3. 2024.
  7. ^ "Alzheimer Disease: An Update on Pathobiology and Treatment Strategies". Cell. 179 (2): 312–339. oktobar 2019. doi:10.1016/j.cell.2019.09.001. PMC 6778042. PMID 31564456.
  8. ^ "Study reveals how APOE4 gene may increase risk for dementia". National Institute on Aging. 16. 3. 2021. Arhivirano s originala, 17. 3. 2021. Pristupljeno 17. 3. 2021.
  9. ^ a b "Alzheimer's Disease Fact Sheet". National Institute on Aging. Arhivirano s originala, 23. 3. 2022. Pristupljeno 23. 3. 2022.
  10. ^ "Dementia diagnosis and assessment" (PDF). National Institute for Health and Care Excellence (NICE). Arhivirano s originala (PDF), 5. 12. 2014. Pristupljeno 30. 11. 2014.
  11. ^ Dementia: assessment, management and support for people living with dementia and their carers (Report). National Institute for Health and Care Excellence (NICE). 20. 6. 2018. NG97. Pristupljeno 8. 7. 2023.
  12. ^ "Recent Advancements in Pathogenesis, Diagnostics and Treatment of Alzheimer's Disease". Curr Neuropharmacol. 18 (11): 1106–1125. 2020. doi:10.2174/1570159X18666200528142429. PMC 7709159. PMID 32484110.
  13. ^ "Concordance of Clinical Alzheimer Diagnosis and Neuropathological Features at Autopsy". Journal of Neuropathology and Experimental Neurology. 79 (5): 465–473. maj 2020. doi:10.1093/jnen/nlaa014. PMC 7160616. PMID 32186726.
  14. ^ a b "Systematic review of information and support interventions for caregivers of people with dementia". BMC Geriatrics. 7: 18. juli 2007. doi:10.1186/1471-2318-7-18. PMC 1951962. PMID 17662119.
  15. ^ "Exercise programs for people with dementia". The Cochrane Database of Systematic Reviews (Submitted manuscript). 132 (4): CD006489. april 2015. doi:10.1002/14651858.CD006489.pub4. PMC 9426996 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 25874613.
  16. ^ "Low-dose antipsychotics in people with dementia". National Institute for Health and Care Excellence (NICE). Arhivirano s originala, 5. 12. 2014. Pristupljeno 29. 11. 2014.
  17. ^ "Information for Healthcare Professionals: Conventional Antipsychotics". US Food and Drug Administration. 16. 6. 2008. Arhivirano s originala, 29. 11. 2014. Pristupljeno 29. 11. 2014.
  18. ^ a b "Comprehensive Review on Alzheimer's Disease: Causes and Treatment". Molecules (Review). 25 (24): 5789. decembar 2020. doi:10.3390/molecules25245789. PMC 7764106. PMID 33302541.
  19. ^ "Alzheimer's Disease Fact Sheet". National Institute on Aging. Arhivirano s originala, 24. 1. 2021. Pristupljeno 25. 1. 2021.
  20. ^ "Early-onset Alzheimer's disease: nonamnestic subtypes and type 2 AD". Archives of Medical Research. 43 (8): 677–685. novembar 2012. doi:10.1016/j.arcmed.2012.11.009. PMC 3532551. PMID 23178565.
  21. ^ "Alzheimer's pathogenic mechanisms and underlying sex difference". Cell Mol Life Sci. 78 (11): 4907–4920. juni 2021. doi:10.1007/s00018-021-03830-w. PMC 8720296 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 33844047.
  22. ^ "Evolution in the conceptualization of dementia and Alzheimer's disease: Greco-Roman period to the 1960s". Neurobiology of Aging. 19 (3): 173–189. 1998. doi:10.1016/S0197-4580(98)00052-9. PMID 9661992.
  23. ^ "The top 10 causes of death". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 3. 2024.


Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Alzheimerova bolest
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Alzheimerova_bolest&oldid=3593850"