Obala
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Obala je krajnji zemljišni pojas na granici dodira sa vodenom površinom (more, rijeka, jezero).
Vrste obale
[uredi | uredi izvor]Promatrajući sa kojim vodenim površinama kopno dolazi u dodir, obale možemo podijeliti na riječne, jezerske i morske.
Riječna obala
[uredi | uredi izvor]Riječna obala je onaj dio kopna koji se nalazi sa obe strane rijeke i čini dodirnu tačku sa istom. Na ovim obalama, i u blizini istih, najčešće su stvorena i prva naselja koja su kasnije porasla u gradove. Obzirom na svakodnevno proticanje vode, riječna obala se vremenom mijenja. Može biti pjeskovita, šljunkovita, a i često iznimno zelena, zarasla gustom travom, grmljem, a na mnogim lokacijama i uljepšana vrbama, kojima takva lokacija iznimno godi.
Jezerska obala
[uredi | uredi izvor]Jezerska obala je onaj dio kopna koji čini dodirnu tačku sa vodenom površinom svakog jezera. Za razliku od riječne, jezerska obala je pošteđena promjena.
Morska obala
[uredi | uredi izvor]Treća vrsta obale je sigurno i najveća i najduža na svijetu. To je onaj dio površine koji dolazi u dodir sa morem i okeanima. Može biti stjenovita, šljunkovita te pjeskovita. Najpoznatija svjetska morska obala je plaža Copacabana u Rio de Janeiru. Najdužu morsku obalu ima Kanada, čak četiri puta veću od Rusije koja je na drugom mjestu.
Korist za čovjeka
[uredi | uredi izvor]Obale su oduvijek bile najbolje mjesto za život, a upravo su neki od svjetskih najvećih gradova smješteni na istima. Obale, a naročito one morske i u toplijim područjima, uvijek su bili važni faktori kada je u pitanju turizam. Mnogim otočnim zemljama i nacijama, kao što su one na Mediteranu ili Pacifiku, turizam je od velike važnosti pa se obale iskorištavaju najbolje što mogu. Plivanje, sunčanje, ribolov i surfanje su samo od nekih mogućnosti koje one nude.
