Boeing

The Boeing Company
Vrsta	Javna (NYSE: BA)
Industrija	avioindustrija
Osnovano	15. juli 1916.
Sjedište	Chicago
Ključne osobe	Dennis Muilenburg Jim McNerney
Proizvodi	Civilni i vojni avioni
Prihod	90,78 milijarde US$ (2014)
Operativni prihod	6,562 milijarde US$ (2014)
Neto dobit	5,446 milijarde US$ (2014)
Zaposleni	162.730 (maj 2015)
Veb-sajt	boeing.com

Kompanija Boeing (engleski: The Boeing Company) vodeći je svjetski proizvođač aviona i aeronautičke opreme, sa sjedištem u Chicagu i najvećim proizvodnim kapacitetima u Everettu, oko 50 km sjeverno od Seattlea. Kompanija je osnovana u Seattleu 15. jula 1916, a danas je drugi po veličini vojni ugovarač na svijetu, najveći svjetski proizvođač putničkih aviona (po vrijednosti narudžbi 2005; ovo je naziv za koji su Boeing i Airbus svake godine u tijesnoj borbi) i najveći svjetski izvoznik. Boeingove osnovne jedinice su Boeing Objedinjeni odbrambeni sistemi, odgovorni za vojnu i kosmičku opremu, i Boeing Putnički avioni, odgovorni za putničke avione. (Članak sadrži i potpun spisak jedinica i supsidijarnih kompanija.) Kompanija se 1996. ujedinila sa McDonnell Douglasom, tada drugim po veličini proizvođačem aviona u SAD-u.

U fiskalnoj 2004. godini Boeing je zabilježio ukupan prihod od 52,45 milijardi dolara (1,95 milijardu više nego u prethodnoj). Zapošljava preko 150.000 radnika, a predsjedavajući Odbora direktora, predsjednik i glavni izvršni direktor je od 2005. James McNerney. Dionicama Boeinga se trguje na Njujorškoj berzi pod simbolom BA i na Tokijskoj dioničkoj berzi pod simbolom 7661. Boeingove dionice su komponenta Dow Jones indeksa.

Boeing 777-200LR Worldliner, putnički avion sa najvećim dometom na svijetu.

Historija

Do 1950-ih

Kompaniju je pod imenom B&W osnovao u Seattlu 15. jula 1916. William Edward Boeing, zajedno sa Georgeom Conradom Westerveltom, inženjerom u Američkoj mornarici. Ime je ubrzo promjenjeno u Pacific Aero Products, a zatim 1917. u "Boeing Airplane Company". William Edward Boeing je studirao na Yale univerzitetu i zatim provobitno radio u drvnoj industriji, gdje se obogatio, ali i stekao znanja o drvenim strukturama koja su se kasnije pokazala vrijednim pri projektovanju i sklapanju aviona.

1927. Boeing je osnovao i avio-kompaniju, nazvanu Boeing Air Transport, koja se zatim godinu dana kasnije ujedinila sa Pacific Air Transport i Beoing avionskom kompanijom u jedinstvenu korporaciju. Kompanija je 1929. promijenila ime u "United Aircraft And Transport Corporation" i kupila kompanije Pratt & Whitney, Hamilton Standard Propeller Company i Chance Vought, te 1930. i National Air Transport. Međutim, kako je Zakon o avionskoj pošti SAD iz 1934. zabranio da ista korporacija kontroliše i avio-kompaniju i proizvođača aviona, United Aircraft Corporation se podijelio na tri manje kompanije, Boeing Airplane Company, Junajted erlajnz i United Airlines, prethodnika današnje firme United Technologies. U ishodu ovoga, Bill Boeing je prodao svoje dionice.

Ubrzo zatim, postignut je dogovor sa Pan American World Airwaysom da se razvije putnički "leteći brod" (tip vazduhoplova koji poleće i sleće na vodi) za prevoz putnika na transatlantskim linijama. Boeing 304 Clipper imao je svoj prvi let juna 1938. godine. Bio je to najveći putnički avion svog vremena, za 90 putnika na dnevnim ili 40 putnika na noćnim linijama. Godinu dana kasnije, započeli su i prvi redovni putnički letovi iz Sjedinjenih država za Veliku Britaniju. Ubrzo potom otvorene su i druge linije, tako da je Pan American letio Boeingom 314 ka odredištima širom svijeta.

1938. Boeing je završio i sa radom na Model 307 Stratoliner. Stratoliner je bio prvi avion sa kabinom sa održavanim pritiskom, koji je mogao letiti na visinama od čak 6.000 metara iznad većine vremenskih smetnji.

Tokom Drugog svjetskog rata, Boeing je proizveo ogroman broj bombardera. Mnogi od radnika bile su žene čiji su supruzi bili na frontu. Početkom marta 1944, proizvodnja je povećana do nivoa od 350 aviona mjesečno. Radi zaštite od napada iz vazduha, fabrike su bile prekrivene zelenilom i seoskim detaljima. Tokom ratnih godina, vodeće američke aviokompanije su sarađivale. Bombarder B-17, kojeg je dizajnirao Boeing, su također sklapali Lockheed Aircraft Corp. i Douglas Aircraft Co., dok su B-29 sklapale i Bell Aircraft Co. i Glenn L. Martin Co.

Kada je Drugi svjetski rat završen, glavnina narudžbina za bombardere su poništene i 70.000 Boeingovih radnika je ostalo bez posla. Kompanija je ciljala da se brzo oporavi prodajom Stratocruisera, luksuznog četvoromotornog putničkog aviona kojeg je razvio na osnovu vojnog aviona. Međutim, prodaja ovog modela nije išla kako je planirano i Boeing je morao potražiti druge mogućnosti da prevaziđe nastalo stanje. Kompanija je uspešno prodavala vojne avione prerađene za prevoz trupa i za tankovanje u letu.

1950-e

Sredinom 1950-tih godina tehnologija je značajno napredovala, otvarajući mogućnosti Boeingu da razvije i proizvodi potpuno nove proizvode. Jedan od prvih bili su vođeni projektili kratkog dometa za presretanje neprijateljskih letjelica. U to vrijeme, hladni rat je već postao stvarnost sa kojom se imalo živjeti, i Boeing je iskoristio svoju tehnologiju kratkodometnih projektila da razvije i izgradi i interkontinentalne projektile.

1958. godine, Boeing je počeo sa isporukama svog Boeinga 707, prvog američkog putničkog mlaznjaka, kao odgovor na britanski De Havilland Comet, francusku Sud Caravelle, i sovjetski Tupolev Tu-104, koji su činili prvu generaciju putničkih mlaznih aviona. B707, četvoromotorni avion za 156 putnika, učinio je Sjedinjene države vodećim proizvođačem putničkih mlaznjaka. Nekoliko godina kasnije, Boeing je proizveo i B720, varijantu modela 707 nešto veće brzine i kraćeg dometa. Za još nekoliko godina (1963.), Boeing uvodi i B727, putnički mlaznjak slične veličine, ali sa tri motora, i namjenjen linijama srednje dužine. Putnici, posade i avio-kompanije su vrlo brzo odlično prihvatili B727 kao komforan i pouzdan avion. Proizvodnja Boeinga 727 je obustavljena 1984, ali na prekretnici vijekova gotovo 1.300 ovih aviona je još uvek letilo u flotama avio-kompanija širom svijeta.

1960-e

1960. godine Boeing je kupio firmu Piasecki Helicopter i preoblikovao je u jedinicu Boeing Vertol. Dvo-rotorni CH-47 Chinook, kojeg je proizvodio Vertol, poletio je prvi put 1961. Ovaj helikopter izuzetne nosivosti i dan-danas je omiljeni "konj za vuču". 1964., Vertol je počeo i sa proizvodnjom helikoptera CH-46 Sea Knight.

1967. godine, Boeing uvodi još jedan avion za kratke i srednje linije, dvomotorni B737, do danas najprodavaniji putnički avion u historiji vazduhoplovstva. B737 se i danas proizvodi (i odlično prodaje), uz neprekidna unapređenja. Razvijeno je više verzija, uglavnom radi povećanja broja putnika i doleta.

Prvi 747-100 ugledao je svijetlo dana na ceremonijama kraj ogromne nove fabrike u Everett.u 1968. godine. Avion je prvi put poletio godinu dana kasnije, a prvi komercijalni let obavljen je 1970.

1970-e

Na početku 1970-tih, Boeing je suočen sa novom krizom. Program Apollo, u kojem je Boeing značajno učestvovao tokom prethodne decenije, bio je gotovo potpuno obustavljen, tako da je Boeing ponovo morao da nadomjesti prihode u jedinici putničkih aviona. U to vrijeme, međutim, i same avio-kompanije bile su u tako teškoj recesiji da Boeing nije zabilježio ni jednu jedinu narudžbu tokom više od godinu dana. Proizvodnja novog B747 Jumbo Jet, Boeingove nade za budućnost, kasnila je i koštala mnogo više nego što je provobitno predviđano. I onda je, povrh svega, 1971. godine, Kongres SAD] odlučio da prekine novčanu podršku razvoju nadzvučnog 2707, koji je trebao biti Boeingov (i američki) odgovor na britansko-francuski Concorde, što je primoralo kompaniju da obustavi projekat. Tako je kompanija morala da smanji broj zaposlenih, samo u oblasti Seattlea sa 80.000 skoro na polovinu. Prvi B747, četvoromotorni avion za duge linije, konačno je počeo sa komercijalnim letovima 1970. Sa svojom prepoznatljivom "grbom" na spratu i mjestom za 450 putnika, ovaj čuveni avion potpuno je promijenio način na koji su ljudi letili. Do 2001., Boeing je bio jedini proizvođač koji je nudio ovakav avion i isporučio ih je preko 1.400. (Airbus danas nudi A380 koji će, kada počne sa letovima, biti najveći putnički avion u saobraćaju.) B747 je neprekidno unapređivan kako bi držao korak sa tehnologijom, uz to su razvijane i sve veće verzije produžavanjem gornjeg sprata.

1980-e

Ekonomska situacija se počela popravljati 1983. godine i Boeing je sastavio svoj hiljaditi B737. Tokom slijedećih godina, putnički avioni i njihove vojne verzije postali su osnovna oprema avio-kompanija i vojnih vazduhoplovstava. Zajedno sa putničkim saobraćajem, rasla je i konkurencija, prije svega od novog evropskog proizvođača putničkih aviona, Airbusa. Boeing je počeo da nudi nove tipove aviona, i razvio dugački uskotrupni B757, veći, širokotrupni B767, i unapređene verzije B737. Važan projekat ovih godina bio je Space Shuttle, kojem je Boeing doprinjeo svojim iskustvom u oblasti kosmičkih raketa iz vremena Apolla. Boieng je u svemirskom programu učestvovao i sa drugim proizvodima, i bio je prvi ugovarač za Međunarodnu svemirsku stanicu. U isto vrijeme, počelo se i sa proizvodnjom nekoliko vojnih projekata, poput RAH-66 Comanche helikoptera, sistema za odbranu iz vazduha "Avenger" i nove generacije projektila kratkog dometa. Boing je veoma aktivno unapređivao postojeću i razvijao novu vojnu opremu.

1990-e

1994. godine, Boeing je uveo svoj najmoderniji putnički avion, dvomotorni B777, sa kapacitetom za 390 putnika, između B767 i B747. Dvomotorac sa najvećim doletom na svijetu, B777 je među avionima certifikovanim za letove preko okeana i nenaseljenih predjela (ETOPS), i prodaje se izuzetno uspješno. Ovaj avion, kojem tepaju nadimkom "tri sedmice", označio je značajnu prekretnicu i tako što je prvi u potpunosti dizajniran pomoću računara, tj. CAD tehnikama. Također sredinom 1990-tih, kompanija je razvila i novu, osvježenu i unapređenu verziju B737 porodice, poznatu kao "737 nove generacije", koja je postala najbrže prodavana vrsta B737 u istoriji. "737 Next-Generation" uključuje 737-600, -700, -800, -900 i od skora -900ER.

Boeing se 1996. godine spojio sa aeronautičkim i odbrambenim jedinicama Rockwell International Corp., koje su tako postale Boeingovom supsidijarnom kompanijom Boeing North American, Inc. Godinu dana kasnije, Boeing se spojio i sa McDonnell Douglas Corp., nakon čega je MD-95 primenovan u B717, a proizvodnja širokotrupnog MD-11 je obustavljena.

2000-e

U novije vreme Boeing je suočen sa sve konkurentnijim Airbusom, koji nudi solidnu komonalnost (slične kontrole) između svojih modela i najnoviju fly-by-wire tehnologiju. Počevši od nule 1970-tih, Airbus je svoju porodicu aviona doveo do tačke gdje mogu ponuditi avione u praktično svakoj kategoriji u kojoj ih nudi i Boeing. Zapravo, Airbus se sada uspješno takmiči i u tržištima u kojima je Boeing svojevremeno imao monopol, tako da su npr. niskobudžetne avio-kompanije, tradicionalne mušterije B737 modela, počele da se opredeljuju za A320, koji se i uopšteno prodaje bolje, kao i na tržištu veoma velikih aviona sa potpuno dvospratnim modelom A380. 747 je sa druge strane i žrtva zdrave prodaje samog Boeingovog modela serije 777-300.

Trenutno, Boeing uvodi četiri nova aviona, 787 Dreamliner’', 777-200LR izuzetno velikog doleta, 737-900ER i 747-8. 787 Dreamliner (prvobitno zvan 7E7) za srednje i duge linije, avion koji je 2004. godine preokrenuo Boeingov tržišni uspjeh, biće prvi avion u potpunosti izrađen od kompozitnih materijala, sa 20% manjom potrošnjom goriva od uporedivih modela koji danas lete, i brojnim novim pogodnostima za putnike (poput najvećih prozora do sada, brzog interneta, i poboljšane vlažnosti zraka u kabini). Boeing 777-200LR je putnički avion sa najvećim dometom na svijetu, prvi koji može letiti između dijametralno suprotnih tačaka na Zemlji sa komercijalno isplativom nosivošću. (777-200LR je već u fazi testiranja u letu i prvi će biti isporučeni ove godine.) 737-900ER, ranije zvan -900H, unapređuje postojeći model 737-900, koji ima ograničen dolet i (zbog sigurnosnih propisa) kapacitet, tako da je morao biti opreman u dvije klase, umjesto u konfiguraciji visoke gustine, neophodnoj niskobudžetnim i ostalim kompanijama. 737-900ER imaće dolet sličan uspješnom 737-800, uz više putničkih mjesta. 747-8 će biti efikasniji, nositi nešto više putnika i imati veći domet od 747-400ER; putnička (-8I) i teretna (-8F) varijanta bit će 3.7, odnosno 5.5 m duže.

2004. godine, Boeing je obustavio proizvodnju modela 757 nakon nešto više od hiljadu proizvedenih, a posljednji primjerak isporučen je Shanghai Airlinesu iz Kine. Naprednije verzije 737 počele su se takmičiti sa starim dizajnom 757. Boeing je ubrzo zatim obustavio i proizvodnju modela 717, poslijednjeg nasljednika McDonnell-Douglas linije aviona, zbog slabe prodaje, a slična sudbina vrlo vjerovatno uskoro očekuje i 767, mada bi ovaj program mogao opstati ukoliko Boeing za svoj izvedeni model KC-767 dobije ugovor za nove tankere za Ratnu avijaciju SAD-a. Na taj način Boeing bi na tržištu putničkih aviona nudio 4 osnovne porodice aviona: 737, 787, 777 i 747-8.

Putnički avioni

U proizvodnji

• Boeing 737 familija
  • 737-600 Avion za kratke i srednje linije sa 132 putnika
  • 737-700 Avion za kratke i srednje linije sa 149 putnika
  • 737-800 Avion za srednje linije sa 189 putnika
  • 737-900 Avion za srednje linije sa 189 putnika
  • 737-900ER Avion za srednje linije sa 215 putnika
  • 747-8(I/F) Širokotrupni avion za veoma duge linije sa dvije palube za 450 putnika (Jumbo Jet)
• Boeing 767 familija
  • 767-200(ER) Širokotrupni avion za srednje i duge linije za 220 putnika
  • 767-300(ER) Širokotrupni avion za duge linije za 270 putnika
  • 767-400 Širokotrupni avion za duge linije za 350 putnika
• Boing 777 familija
  • 777-200(ER/LR/F) Širokotrupni avion za veoma duge linije 440 putnika
  • 777-300(ER) Širokotrupni avion za veoma duge linije za 550 putnika
• Boeing 787/8/9/10 (u pripremi -10) Širokotrupni avion za duge linije veoma male potrošnje goriva

Van proizvodnje

• Boeing 707/720
• Boeing 717-200
• Boeing 727
• Boeing 737 (100/200/300/400/500)
• Boeing 747 (100/200/300/400)
• Boeing 757

Vojni avioni

• Boeing B-17
• Boeing B-29
• Boeing B-47
• Boeing B-52
• Boeing E-3, Boeing E-3 Sentry, AWACS na bazi 707
• Boeing KC-135, Stratotanker, Tanker na bazi 707

Vanjski linkovi

• Službena stranica (en)