Blagovijest

Ovo je glavno značenje pojma Blagovijest. Za druga značenja, v. Blagovijest (razvrstavanje).

Blagovijest, Blagoveštenje ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) je kršćanski praznik u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom.

Blagovijest se u Katoličkoj crkvi slavi 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića, a u pravoslavnim crkvama koje koriste julijanski kalendar 7. travnja. Riječ je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji, da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arhanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak molitve „Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila Božji naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” Arkanđeo je tada otišao.

Svoju simboliku Blagovijest ima i kod muslimana Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Ovoga dana je, prema njihovom tumačenju, Gavrilo (Gabrijel) posjetio Djevicu Mejrem i obavijestio je o da će roditi sina koji će se zvati Isa.

Blagovijest ima svoj značaj i u narodnom kalendaru po kojem obilježava početak proljeća i buđenje zemlje, a da toga dana iz zemlje izlaze zmije, žabe, miševi i insekti. Tada se bude i pčele i medvjedi iz zimskog sna. Naši stari su vjerovali da zima traje do Balagovijesti, pa su u čast dolaska proljeća obavljali mnogobrojne obrede.^[1] Po visovima iznad naselja su se nekada palile vatre, a nakon toga (za tamnih noći) tragalo za mogućim svjetlucanjem na lokalnim uzvisinama. Ako se uoči, tumačeno je da se tu nalazi zakopano blago (blagovijest) pa su ga lakovjerni, narednih dana, pokušavali iskopati.

Ovo Kristovo / Isino utjelovljenje događaj je spasenja. Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj, da izvrši djelo spasenja.

Blagovijest se slavi u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka.

Sveti Oci iz starih vremena ostavili su nam nekoliko predanja vezanih za ovaj razgovor kojim je otpočela istorija spasenja ljudskog roda i obnovljenja tvari. Između ostalog, oni vele da se Božji arhanđeo Gavrilo pojavio pred Prečistom Djevom baš u trenutku kada je čitala poznato mesto iz Knjige proroka Isaije: Gle, devojka će začeti i rodiće sina (Is. 7, 14). Po istim tumačenjima. Gospod Isus Hristos je vaskrsao trideset i nešto godina kasnije, u isti datum u koji se vodio opisani razgovor Božjeg izaslanika i buduće Bogorodice. Zato se 25. mart/7. april smatra za autentični datum Vaskrsa, a retki slučajevi kada se Vaskrs poklopi sa ovim nepokretnim praznikom. zovu se "Kiriopasha".

Povezano

Reference

↑ Nišić E. (2014): Priče, knjige, narodna mitologija i demonologija: Blagovijest - Blagovesti. http://emirnisic.blogger.ba/arhiva/2014/08/18/3699827 Arhivirano 2016-04-21 na Wayback Machine-u.

Vanjske veze

Ohridski prolog za 25. mart (7. april) Arhivirano 2007-03-12 na Wayback Machine-u (sh)

[1] Nišić E. (2014): Priče, knjige, narodna mitologija i demonologija: Blagovijest - Blagovesti. http://emirnisic.blogger.ba/arhiva/2014/08/18/3699827 Arhivirano 2016-04-21 na Wayback Machine-u.

[1]