Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
Scelidosaurus (od grčkog σκελος/skelos – "noga" i σαυρος/saurus – "gušter", doslovno "gušter s udovima") bio je rod četveronožnih, lako oklopljenih dinosaura biljoždera dug oko četiri metra. Živio je tijekom perioda rane jure, prije između 199,6 i 194 miliona godina. Njegovi fosili pronađeni su u Engleskoj i Arizoni (SAD). Scelidosaurus se naziva najranijim potpunim dinosaurom. Ostaci tog roda i njegovih srodnika mogu se pronaći na tri kontinenta.
Komparativni anatom Richard Owen opisao je Scelidosaurusa 1859. godine. Danas se validnom smatra samo jedna vrsta, S. harrisonii, iako su tijekom godina predložene dodatne vrste. Budući da je on jedan od najprimitivnijih tireofora, točno svrstavanje Scelidosaurusa u tom podredu je predmet debata već 150 godina, a tome ne pomaže manjak znanja o njegovim najbližim srodnicima. (Cijeli članak...)
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
- ... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?

Aktualni događaji
- 4. 4. – Ustavni sud podržava opoziv južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola koji je izglasala Nacionalna skupština.
- 16. 3. – U požaru u noćnom klubu (ostaci na fotografiji) u Kočanima u Severnoj Makedoniji poginulo najmanje 59, a više od 155 ljudi u povredama.
- 14. 3. – Na protestu protiv korupcije u Beogradu u Srbiji okupilo se između 275.000 i 325.000 ljudi, čime je taj protest bio jedan od najvećih u historiji zemlje.
- 14. 3. – Mark Carney naslijedio Justina Trudeaua na poziciji premijera Kanade nakon pobjede na izborima za lidera Liberalne stranke.
- 11. 3. – Oslobodilačka vojska Beludžistana otela voz u Pakistanu, pri čemu je poginula najmanje 71 osoba.
Aktualne teme: Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Filip David · Mario Vargas Llosa · Val Kilmer · Alfi Kabiljo · Boris Spaski · Gene Hackman · Stipica Kalogjera · David Lynch
Na današnji dan
- 1452. – Rodio se Leonardo da Vinci, italijanski renesansni umjetnik i erudit, autor slavne Mone Lise.
- 1707. – Rodio se švicarski matematičar Leonhard Euler, jedan od najvećih inovatora na pordučju matematike.
- 1912. – Britanski prekooceanski brod RMS Titanic potonuo je, udarivši o santu leda, na svom prvom putovanju. U nesreći tada najluksuznijeg broda poginulo je preko tisuću ljudi.
- 1919. – U zagrebačkoj kavani Medulić osnovan je Jugoslavenski nogometni savez.
- 1980. – U Parizu umro Jean-Paul Sartre (na slici), francuski filozof, književnik i nobelovac, glavni predstavnik egzistencijalizma i autor romana Mučnina.
Slika sedmice
Dhaka (prethodno Dacca, bengalski: ঢাকা) je glavni grad Bangladeša. Nalazi se na rijeci Buriganga u srcu bengalske delte. Procjenjuje se da Dhaka ima više od 15 miliona stanovnika, čime je najveći grad u Bangladešu i jedan od najmnogoljudnijih gradova svijeta. Dhaka spada među najveće gradove južne Azije. Poznata je i kao "grad džamija", sa 400.000 rikši koje svakodnevno saobraćaju po gradu, grad je opisan kao svjetska prijestolnica rikši. Dhaka je također jedan od najgušće naseljenih gradova svijeta. Dhaka je sjedište vlade Bangladeša. Igra centralnu ulogu u bangladeškoj privredi zajedno sa lučkim gradom Chittagong. Dhaka predstavlja politički, kulturni i naučni centar države. Autor: Saad Faruque |
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.775.376 članaka, od čega je 460.592 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 241.626 korisnika, od čega je 468 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- 14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
- 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
- 18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o naslovima članaka i smjernice o značaju i upotrebi jezika.
- 1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije, izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6.
- 30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o provjerljivosti i smjernice o pouzdanim izvorima i prijenosu članaka s drugih Wikipedija.
- 27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka.
- 21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje CEE proljeće.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik