Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

460.707 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Logo prvenstva

IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. bilo je 29. Svjetsko prvenstvo u rukometu, koje se od 14. siječnja do 2. veljače 2025. godine održalo u Danskoj, Hrvatskoj i Norveškoj. Tri su zemlje domaćinstvo dobile 2020. godine, čime je ovo postalo prvo prvenstvo u historiji koje su suorganizirale tri zemlje; Danskoj je ovo bilo treće domaćinstvo (jedno samostalno i jedno sudomaćinstvo), Hrvatskoj drugo (nakon jednog samostalnog), a Norveškoj prvo.

Na turniru su sudjelovale 32 reprezentacije, a format natjecanja ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno izdanje. Brončanu medalju na turniru osvojila je Francuska, koja je pobijedila Portugal, koji je, pak, s osvojenim četvrtim mjestom ostvario svoj najbolji plasman u historiji. Prvenstvo je, po četvrti puta za redom, osvojila Danska, koja je tako postavila rekord po broju uzastopnih naslova svjetskog prvaka, dok je srebrnu medalju osvojila Hrvatska. Najbolji strijelac turnira, po drugi puta za redom, bio je Mathias Gidsel, koji je postigao 74 gola u devet utakmica. Gidsel je ujedno proglašen i najboljim igračem turnira. Emil Nielsen proglašen je najboljim golmanom turnira, dok je Francisco Costa proglašen najboljim mladim igračem turnira.

Recentno istaknuti: Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke · Ludwig Wittgenstein · Scelidosaurus

[[|Cijeli članak]]

460 istaknutih članaka

Jeste li znali...

... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?

Razgovor

Aktualni događaji

Papa Lav XIV

8. 5. – Američki kardinal Robert Francis Prevost postao je novi papa Rimokatoličke crkve pod imenom Lav XIV. Time je postao prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama.
28. 4. – Nestanak struje zahvatio je veći dio Pirenejskog poluotoka. Cijela regija pogođena je nizom poremećaja, uključujući blokadu letova i vlakova.
21. 4. – U dobi od 88 godina, u Vatikanu umro papa Franjo (na slici), prvi južnoamerički papa u historiji. Svečano je pokopan pet dana kasnije u Rimu.
20. 4. – U Sjedinjenim Američkim Državama izbili masovni prosvjedi protiv predsjednika Donalda Trumpa.
4. 4. – Ustavni sud podržao opoziv južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola koji je izglasala Nacionalna skupština.

Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Erol Kadić · Željko Vukmirica · Mirjana Miočinović · Željko Vidaković · Puan Noor Aishah · Papa Franjo

Razgovor

Na današnji dan

1868. – Američki predsjednik Andrew Johnson oslobođen je optužbi za ometanje rada Kongresa nakon glasovanja u kojem je odlučio samo jedan glas. Bio je to prvi slučaj impeachementa u američkoj historiji.
1926. – U Italiji umro Mehmed VI, posljednji osmanski sultan.
1929. – U Los Angelesu održana prva dodjela filmske nagrade Oscar (na slici). Trijumfirali su film Krila, te glumci Emil Jannings i Janet Gaynor u kategoriji najboljih uloga.
1966. – Komunistička partija Kine pod vodstvom Mao Cetunga izdala je obavijest kojom je započela velika Kulturna revolucija u Kini.
1997. – Nakon neuspjelih mirovnih pregovora, zairski diktator Mobutu Sese Seko pobjegao iz zemlje, koja će ubrzo promijeniti ime u Demokratska Republika Kongo.

Ostali događaji: 15. 5. · 16. 5. · 17. 5.

Cijeli članak

Slika sedmice

Zamak Svetog Mihaila u Sankt Peterburgu je bivša kraljevska rezidencija u historijskom centru grada Sankt Peterburga u Rusiji. Nalazi se na južnoj obali Neve, u blizini ušća rijeke. U neposrednoj blizini tvrđave nalazi se Crkva Kristova uskrsnuća, koja datira iz 1907. godine. Dvorac Svetog Mihaila su između 1797. i 1801. sagradili arhitekti Vincenzo Brenna i Vasilij Baženov kao rezidenciju cara Pavla I. Romanova na mjestu srušene drvene ljetne palače carice Elizabete. Dvorac je ime dobio po svetom Mihaelu Arkanđelu, svecu zaštitniku ruske kraljevske porodice.

Autor: Godot13

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 64.929.855 članaka, od čega je 460.707 na srpskohrvatskom.

Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 246.077 korisnika, od čega je 531 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.
14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik