Glavna stranica
Dobro došli na Wikipediju,
Istaknuti članak
"Epizoda 9" deveta je epizoda prve sezone sitcoma Bitange i princeze. Epizoda je premijerno prikazana 10. lipnja 2005. godine na HRT-u 2, a režirao ju je Goran Kulenović prema scenariju koji je napisao Ivan-Goran Vitez, dotadašnji suradnik na scenarijima i pomoćnik redatelja. Bila je ovo prva epizoda serije koju je napisao Vitez te prva koju nije napisao Goran Kulenović. Naslov ove epizode, kao i naslovi svih epizoda prve te dijela druge sezone, nikada nije javno objavljen tako da se koristi jednostavni opisni naziv.
U ovoj epizodi, u Robijev se život neočekivano vraća školski kolega kojega je Robi zlostavljao, dok istovremeno Gazdin "poslovni partner" pokušava zavesti i seksualno iskoristiti Luciju. Kada se Robijev prijatelj odluči zahvaliti mu na zlostavljanju, jer ga je to promijenilo i učinilo jačim, ove dvije priče isprepliću se na neočekivan način i završavaju tragično.
Jeste li znali...
- ... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
- ... da meduze postoje najmanje 500 miliona godina?
- ... da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
- ... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
- ... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
- ... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
- ... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
- ... da je Zemlja jedina poznata planeta s vodom u tečnom agregatnom stanju na svojoj površini?
Aktualni događaji
- 31. 5. – Pobjedom od 5:0 nad Interom, Paris Saint-Germain prvi put u svojoj historiji osvojio UEFA Ligu prvaka.
- 18. 5. – JJ (na fotografiji), predstavnik Austrije, pobijedio na Pjesmi Eurovizije 2025. s pjesmom "Wasted Love".
- 8. 5. – Američki kardinal Robert Francis Prevost postao je novi papa Rimokatoličke crkve pod imenom Lav XIV. Time je postao prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama.
- 28. 4. – Nestanak struje zahvatio je veći dio Pirenejskog poluotoka. Cijela regija pogođena je nizom poremećaja, uključujući blokadu letova i vlakova.
- 21. 4. – U dobi od 88 godina, u Vatikanu umro papa Franjo, prvi južnoamerički papa u historiji. Svečano je pokopan pet dana kasnije u Rimu.
- 20. 4. – U Sjedinjenim Američkim Državama izbili masovni prosvjedi protiv predsjednika Donalda Trumpa.
- 4. 4. – Ustavni sud podržao opoziv južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola koji je izglasala Nacionalna skupština.
Aktualne teme: Rat u Gazi (deo Izraelsko-palestinskog sukoba) · Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti: Ngũgĩ wa Thiong'o · Joe Don Baker · Erol Kadić · Željko Vukmirica · Mirjana Miočinović · Željko Vidaković · Puan Noor Aishah · Papa Franjo
Na današnji dan
- 1859. – Ujedinjene francusko-italijanske snage pod vodstvom Louisa Bonapartea porazile Austriju u važnoj bitci kod Magente u sklopu rata za nezavisnost Italije.
- 1916. – U sklopu Prvog svjetskog rata, Rusko Carstvo napalo austro-ugarske linije u Galiciji, čime je službeno počela Brusilovljeva ofenziva.
- 1917. – Na poticaj američko-mađarskog novinara Josepha Pulitzera u New Yorku su dodijeljene prve Pulitzerove nagrade.
- 1941. – U Nizozemskoj, od posljedica plućne embolije, umro Wilhelm II Hohenzollern, posljednji car Njemačkog Carstva.
- 1946. – Točno tri godine nakon državnog udara, general Juan Perón (na slici) prisegnuo je za predsjednika Argentine nakon što je nekoliko mjeseci ranije po prvi puta pobijedio na izborima.Ostali događaji: 3. 6. · 4. 6. · 5. 6.
Slika sedmice
|
Bicikl je kopneno prevozno sredstvo na dva točka koje pokreće vozač svojom snagom pomoću pedala. Počeo je da se koristi u 19. veku u Evropi. Prema nekim izvorima bicikl je konstruisao Mikelanđelo i prvi bicikl je bio bez pedala. Bio je od drveta i vozio se odgurivanjem nogama kao trotinet. U 19. veku bicikli su bili sa veoma velikim prednjim točkom na kome su bile fiksno montirane pedale. Autor: Ralf Roletschek |
O Wikipediji
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 65.023.755 članaka, od čega je 460.830 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 255.735 korisnika, od čega je 526 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Novosti na Wikipediji
- 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
- 19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
- 16. aprila 2025. – Tokom Uređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
- 14. aprila 2025. – Tokom Akcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.
- 14. februara 2025. – Pokrenuta Akcija sređivanja šablona s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona.
- 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice.
Srodni projekti
Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima:
-
Ostava
Skladište datoteka -
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera -
Meta-Wiki
Koordinacija projekata -
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici -
Wikipodaci
Slobodna baza znanja -
Wikinovosti
Slobodni izvor vijesti -
Wikicitat
Slobodni zbornik citata -
Wikiteka
Slobodna biblioteka -
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta -
Wikiverzitet
Obrazovni materijali -
Wikivodič
Slobodni putni vodič -
Wikirječnik
Slobodni rječnik
